Osnovna škola Bratoljuba Klaića, Bizovac

Ove smo godine obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja na malo drugačiji način  - u suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i naša je škola sudjelovala u akciji mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“ s ciljem povećanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, promicanja dostupnih resursa za pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja te pružanja podrške građanima te njihovo poticanje na razgovor i traženje stručne pomoći.

Učenici su kod psihologinje u uredu mjerili svoje raspoloženje kao i neki zaposlenici škole.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja bila je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. Stoga smo i na sjednici Učiteljskog vijeća izmjerili raspoloženje svim učiteljima/učiteljicama, ravnatelju i stručnim suradnicama. 

Zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju na radnom mjestu?

Većinu ili barem pola dana provedemo na radnom mjestu. Sigurno i zdravo radno okruženje pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitni čimbenik. Nezdravi radni uvjeti predstavljaju rizik za mentalno zdravlje. Posljedično, smanjuje se zadovoljstvo i kvaliteta života te opada radna produktivnost. Velika je razlika idemo li na posao sa strahom, napetosti i grčem u želucu ili pak znamo da će nas na poslu dočekati ugodna radna atmosfera, kolege s kojima možemo surađivati i porazgovarati, dobri odnosi s nadređenima. Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju, osiguravajući osjećaj svrhovitosti i stabilnosti.  Loši radni uvjeti (organizacija rada, prostor, uvjeti, međuljudski odnosi, plaća…) može se negativno odraziti na zaposlenike i njihovo mentalno zdravlje - na samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, produktivnost, odsustva s posla.

Dva glavna načina suočavanja sa stresom:

1. USMJERENO NA PROBLEM

• Aktivan način suočavanja
• Osoba pokušava pronaći način kako bi riješila novonastalu situaciju koja joj izaziva stres
• Primjereno rješivim situacijama (završni dan za predaju izvješća na poslu)
• Rješavanje problema uključuje informiranje o situaciji, traženje savjeta, iznalaženje strategija za rješavanje problema, planiranje aktivnosti, dogovaranje, pregovaranje i sl.
• Situacije nad kojima imamo  kontrolu

2. USMJERENO NA EMOCIJE

• Odnosi se na različite postupke kojima se stres pokušava riješiti promjenama na misaonom i/ili ponašajnom planu te u vidu „emocionalnih pražnjenja“ (na verbalnom planu kroz svađe, vikanja, okrivljivanja sebe i/ili drugih te na ponašajnom planu u vidu razbijanja, udaranja i iskaljivanja bijesa)
• Smanjivanje emocionalne napetosti
• Primjereno nerješivim situacijama (smrt člana obitelji) i kada nemamo kontrolu

Pokazano je da je zadovoljstvo životom (Brkić i Rijavec, 2011.) veće ako je veća usmjerenost na problem, a manje što je veća usmjerenost na emocije. Dakle, suočavanje usmjereno na problem pridonosi životnom zadovoljstvu, dok ga suočavanje usmjereno na emocije smanjuje.

Ljudi se  počnu osjećati bolje kad se usmjere na problem koji je izvor stresa. Također, problemu usmjereno suočavanje, kad je efikasno, poboljšava vezu pojedinca s okolinom što dovodi do pozitivnije kognitivne procjene, a time i do pozitivnijih emocionalnih odgovora. Osobe koje pri suočavanju sa stresom na poslu u većoj mjeri koriste strategije usmjerene na emocije, češće će i snažnije osjećati nesigurnost, strepnju, potištenost, kao i osjećaj da nisu u stanju prihvatiti stres. Uz to će snažnije i češće izražavati fiziološke tegobe kao što su tjelesni problemi, iscrpljenost i slabost, brzo zamaranje i otežana koncentracija na poslu (Grgin i sur., 1995.). One osobe koje percipiraju situaciju na poslu kao nepromjenjivu ili kao malo promjenjivu, češće se suočavaju s njom usmjeravajući se na emocije. Kako taj način suočavanja nije naročito uspješan u smislu mijenjanja stresne situacije, to s vremenom dovodi do negativnih posljedica koje se očituju kroz niz emocionalnih i fizioloških tegoba.

Ako se kronični stres na radnom mjestu ne liječi ili ublažava, može dovesti do sagorijevanja na poslu (Kyriacou, 2001.; Kokkinos, 2007.) i nezadovoljstva poslom (Salami, 2010.).

Zato je bitno da svatko od nas brine za vlastito blagostanje i mentalno zdravlje. Naučite tehnike upravljanja stresom i budite svjesni promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.

Suočavanje s izvorima stresa

Na neke od navedenih izvora ne može se  utjecati uopće, na neke može donekle, dok su neke uvelike pod osobnom kontrolom.

Osobama se savjetuje:

• da uoče i počnu rješavati probleme što prije te da razviju umijeća i postupke koji će im pomoći u obavezama koje imaju, posebice organizacijska umijeća i ona za raspoređivanje vremena
• da razmisle jesu li sami odgovorni za neke izvore stresa – primjerice, nepotrebne sukobe s kolegama, nadređenima ili prihvaćanje teških obaveza
• da o svemu razmisle unutar konteksta i pokušaju oblikovati realistična očekivanja o svojim i tuđim mogućnostima
• na osobnoj razini da popričaju s drugima o svojim brigama i problemima.

Istraživanja pokazuju da akcije poput traženja potpore od suradnika pozitivno djeluju na ublažavanje stresa.

Osim toga, poželjno je održati ravnotežu između posla i osobnog života – zdrav i radostan život izvan posla pozitivno će utjecati na samosvijest i unutarnju snagu za rješavanje problema na radnom mjestu.

Psihologinja škole,

Zvončica Kučanda