Osnovna škola Bratoljuba Klaića, Bizovac

PRILAGODBA DJETETA NA ŠKOLU

Prilagodba djeteta na školu ovisit će i o njegovim socijalnim kompetencijama, o sposobnosti da bude prihvaćen u okolini. Dijete koje se nauči nositi s frustracijama i negativnim osjećajima lakše će se prilagoditi i okolina će ga lakše prihvati. Pretjerano zaštićivana djeca ili djeca koja teže podnose frustracije imati će više poteškoća u prilagodbi.

Roditelj može pomoći djetetu u rješavanju konflikata s vršnjacima tako da razgovara s djetetom o njegovim poteškoćama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja, da ga potiče na samostalno pronalaženje rješenja. Djetetu koje nije vješto u sklapanju prijateljstva, roditelj može savjetovati, kako da pridobije pažnju i zadrži naklonost drugog djeteta. Ako je dijete češće uključeno u fizičke sukobe s vršnjacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci.

Što roditelj može učiniti na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja?

• Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika). Neka dijete samostalno posprema igračke, odijeva se, hrani, posprema krevet.

• Dozvoliti djetetu, u određenoj mjeri i situacijama, da uči na svojim pogreškama. Ako dijete previše zaštićujemo razvija se osjećaj manje vrijednosti

• Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Naučite ga da se samo počešlja, umije, opere zube, posprema svoje stvari. Na taj način stječe sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo nešto učinilo.

• Važno je hvaliti dijete za sve što je pozitivno učinilo ili barem pokušalo učiniti, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osjećaj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreške i kazne i utječu na lošu sliku o sebi.

• Kad molite dijete da nešto napravi, objasnite zašto želite da to učini (npr. Pomakni ove igračke jer ne bih htio da netko padne preko njih, a ne Napravi to jer ja tako kažem).

• Čak i kad ste ljuti na dijete, pokažite mu ljubav i poštovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, već njegovo ponašanje.

• Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i slušajte ga, ali tako da stvarno čujete što vam govori. Ne možete s njim razgovarati i usput prati suđe, gledati TV ili nešto slično. Slušanje je najbolji način da shvatite o čemu razmišlja, kako se osjeća, kako uči i shvaća. Odvojite vrijeme koje ćete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Pokušajte mu što češće pružiti priliku za nova iskustva jer će tako najlakše i spontano učiti o svijetu. Otiđite u muzeje, kazalište, knjižnice, ZOO vrt, izlete u prirodu.

• Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osjećali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteženost i pravu mjeru. Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila.

• Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlakše uči, opušta se, zabavlja, razvija motoriku, maštu, mišljenje, surađuje, obogaćuje govor.

Kako možete pomoći svom djetetu u odnosu na njegovu samostalnost, kulturno-higijenske i radne navike?

Potičite ga da:

• se samo obuće, obuje, umije, opere zube, počešlja, upotrebljava WC i strpljivo pričekajte da

to obavi do kraja

• uzme jednostavni obrok kod kuće

• zaključa i otključa vrata (mora znati kome smije otvoriti kada je samo kod kuće)

• nauči kada i kako može koristiti telefon (nazvati roditelje na posao ili u slučaju neke nezgode nazvati susjeda, rođaka)

• zapamti osnovne podatke o sebi i svojoj obitelji (svoju adresu, broj telefona, ime roditelja, gdje rade)

• zapamti ili prepoznaje bar položaj kazaljki na satu u vrijeme kada treba poći u školu

• samo ode u trgovinu i kupi 2-3 sitnice (tako stječe samostalnost i sigurnost te upoznaje vrijednost novca)

• razgovara s vama, pretpostavlja i samostalno zaključuje što je sve važno moći i znati napraviti-poduzeti samo za sebe prije nego krene u školu

• da vam kaže sve što ga brine ili plaši u situacijama kad je sam bez vas

• kroz razgovor provjerite koliko vaše dijete zna o opasnim situacijama i kome se može obratiti za pomoć, kada je samo, uplašeno ili u opasnosti. Važno je da ne zastrašujete dijete, već ga jačate i pomažete mu davanjem osnovnih informacija (npr. kojeg susjeda pozvati).

• Poželjno je svakodnevno se baviti djetetom i to u ono doba kad će inače pisati zadaće kad krene u školu, tako će dijete steći naviku da u određeno vrijeme sjedi i radi uz roditelja. To uvijek mora biti na istom mjestu, gdje će biti djetetov miran kutak za učenje.

Psihologinja

Zvončica Kučanda

15. travnja našu je školu posjetila poznata književnica Maja Šimleša, autorica popularne serije slikovnica o žirafi Suli. Susret su organizirali ravnatelj Marko Teskera,  učiteljica Ivana Šaravanja i školska knjižničarka Katarina Antolašić, a financirala ga je Općina Bizovac.

učenici i učiteljice s Majom Šimlešom

Događanje se održalo u školskoj dvorani, a bilo je osmišljeno kao interaktivno čitanje u kojem su aktivno sudjelovala i djeca.

Maja Šimleša, prevoditeljica i majka Anabele, osmislila je lik žirafe Suli tijekom vožnji automobilom, pripovijedajući svojoj kćeri izmišljene priče. Te su priče kasnije pretočene u slikovnice, a prva iz serije, "Suli u avanturi: Prijateljstvo", slavi snagu pravog prijateljstva. Nakon nje uslijedile su i druge slikovnice, poput "Suli u avanturi:  Putovanje" i "Suli u avanturi: Škola". Ove su slikovnice ubrzo postale omiljene među djecom i roditeljima, a neke su uvrštene i u izbornu lektiru za niže razrede osnovne škole.

učiteljica Ivana Šaravanja posebno je za susret uredila pano

Tijekom susreta, autorica je djeci pročitala slikovnicu "Suli u avanturi: Lovci na snove", a u čitanju su joj pomogle i učenice naše škole. Nakon čitanja, djeca su imala priliku upoznati i žirafu Suli, koju je Maja donijela sa sobom.

Maja Šimleša posebno naglašava važnost čitanja u djetinjstvu, ističući kako ono potiče razvoj mašte, empatije i bolje razumijevanje svijeta oko sebe.

Njezinu slikovnicu  "Slikopričom po svijetu"  možete pronaći u našoj školskoj knjižnici.

fotografirale:

 Valerija Čandrlić te Tomislava Kranjčević-Culek,

učiteljice razredne nastave

Polazak u prvi razred osnovne škole velik je događaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budućeg đaka, ali i njegove roditelje te članove šire obitelji. Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja, sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doći na početak nastave, a njegova sposobnost učenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju. Također, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.

Obzirom da je obitelj najvažniji faktor u razvoju svih sposobnosti djeteta, priprema djeteta za školu počinje zapravo od njegovog dolaska u obitelj. Dijete kojem se posvećuje potrebna pažnja, koje se u obitelji osjeća prihvaćenim, lakše se prilagođava i savladava nove situacije. Više će profitirati dijete, čiji roditelj vjeruje u njegove sposobnosti, ohrabruje ga i podržava u savladavanju novih zadataka, koji ga uči da je za svako postignuće potrebno uložiti vrijeme i trud. Dijete je od malena važno poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici i davati mu priliku da uči na vlastitim iskustvima, jer time ono jača samostalnost i samosvijest, koja mu je neophodna i u uspješnom školovanju.

Polazak djeteta u školu, kao svaka promjena, iziskuje novu organizaciju i podjelu odgovornosti unutar obitelji. Radoznala i samosvjesna djeca uče lakše nego ona s predznanjem. Naučiti čitati i pisati djeci je najmanji od svih problema, ona u pravilu vrlo brzo savladavaju te vještine. Puno je važnije kod djeteta razvijati emocionalnu inteligenciju.

Sposobnost prilagodbe, samodisciplina, upornost, optimizam, poštovanje drugih, spremnost na suradnju, važniji su za uspjeh od mentalne inteligencije. Prihvaćanje neuspjeha, pravo na greške, strpljivost, kvalitete su koje će djetetu pomoći u savladavanju školskih obaveza. Da bi se dijete što bolje prilagodilo zahtjevima škole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motoričkih, socio-emocionalnih i intelektualnih.

Mnogi roditelji griješe što forsirano uče dijete čitati i pisati kako bi mu olakšali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za školu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prstiće.

Priprema djece za školu obuhvaća:

• vježbanje hotimične pažnje (upućivanjem na sadržaje iz svakodnevnog života)
• razvijanje sposobnosti opažanja i promatranja (poticati djecu da detaljno pričaju o svemu što vide - prilikom šetnje, posjete liječniku i sl.)
• vježbe koncentracije (kod rješavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao oblačenje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi računa da koncentracija djeteta prije polaska u školu obično nije dulja od 15 minuta
• stvaranje pozitivne slike o sebi
• stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete će se kasnije lakše koncentrirati na zadatak)
• razvijanje kulturno - higijenskih navika

NE ZABORAVITE!

Neke djetetove osobine, sposobnosti i vještine su presudnije za uspješno školovanje od poznavanja slova.

Dobar start u školi ima dijete koje:

• ima dobru sliku o sebi,
• zna se zauzeti za sebe,

•  zna rješavati probleme i sukobe,
• se ponosi uspjehom,
• podnosi neuspjeh,
• pomaže i dijeli s prijateljima,
• zna se dogovarati i pridržavati pravila,
•  s upornošću završava što je započelo

Što je korisno naučiti dijete prije škole?

Osamostaliti dijete u brizi za sebe: u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, oblačenju, korištenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari. Naučiti neke važne stvari: ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, riječi kulturnog ophođenja, siguran put od kuće do škole.

NIKADA NEMOJTE PLAŠITI DIJETE ŠKOLOM!

(Vidjet ćeš ti tamo, Dobit ćeš jedinicu, Ići ćeš u kut, …”)

ŠKOLU JE POŠTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU

( Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!”)

Za uspješno usvajanje psihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vježbanje (potičite igre loptom, skakanje preko užeta, penjanje, trčanje, ali i samostalno oblačenje, zakopčavanje).

Psihomotorne vježbe pridonose razvoju motornih vještina, ali i bogaćenju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vježbanjem u paru i s grupom djece potrebna je međusobna suradnja).

Da bi djetetu olakšali početno učenje čitanja i pisanja, vježbajte s njim:

• vidno razlikovanje (uočavanje manjih razlika među predmetima, znakovima)

• slušno razlikovanje (pogodne su različite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima)

• usvajanje vremenskih (jučer - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza)

• usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne učenjem brojenja napamet), igranjem društvenih igara

• opće oblikovanje pojmova (zadaci kao: što se sve može obuci, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što sve ubrajamo u pokućstvo i sl.)

• sposobnost klasifikacije (koje domaće životinje poznaje, voće, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, školjke, lišce, dugmad, sličice.)

NE ZABORAVITE !

Čitajte s djetetom redovito, ali ne predugo (10-20 min). Neka to bude vrijeme za veselje, smijeh i ljubav i ne zaboravite pohvaliti svoje dijete.

Psihologinja škole

Zvončica Kučanda

Djelatnici Službe civilne zaštite Osijek prezentirali su 09. travnja 2025. učenicima naše škole  razne vrste prirodnih katastrofa. Učenici su  spoznali osnovna pravila ponašanja u prirodi te radoznalo postavljali pitanja o opasnostima s kojima se mogu susresti. Informacije koje su učeniciu usvojili presudna su  za zaštitu u takvim situacijama.

Područni ured civilne zaštite Osijek u Bizovcu završio SROK radionice - kroz cijeli program prošao ukupno 3131 posjetitelj

Fotogalerija

                                                                       Fotografija I tekst:

                                                                učiteljica Romana Žužić

Završna online radionica eTwinning projekta „TRI ČETIRI POZORište KRENI — Kamišibaj od tebe ka meni“ održana je 7. travnja. U radionici su sudjelovali učenici osnovnih škola iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Kroz kreativnu tehniku pripovijedanja Kamishibai, projekt je omogućio učenicima razvoj komunikacijskih vještina i kreativnosti, promovirajući važnost umjetnosti i međusobne suradnje.

Završna online radionica eTwinning projekta „TRI ČETIRI POZORište KRENI — Kamišibaj od tebe ka meni“

Na online radionici su sudjelovali učenici OŠ Josipa Matoša Vukovar zajedno s prijateljima iz posebnih i redovnih škola te škola u bolnicama. Nositelj projekta je OŠ „Dr. Dragan Hercog“ iz Beograda, a partneri su OŠ Josipa Matoša i OŠ Nikole Andrića Vukovar, OŠ Bratoljuba Klaića Bizovac, OŠ Izidora Kršnjavoga - Škola u bolnici Zagreb i OŠ „Boško Buha“ Štrpci.

Projekt je posvećen posebnoj tehnici pripovijedanja Kamishibai, tradicionalnom japanskom obliku kazališta koji prevedeno znači "papirnato kazalište". Priča se prikazuje pomoću velikih ilustriranih kartica koje se postavljaju u drveni okvir nalik minijaturnoj pozornici. Pripovjedač čita tekst dok publika gleda slike. Kada se kartica izvuče, otkriva se sljedeća scena, što stvara dinamičan i teatralni doživljaj.

Ovaj projekt poticao je kreativnost jer su učenici pisali i ilustrirali vlastite ili već postojeće priče na materinjem ili engleskom jeziku, razvijali su komunikacijske vještine kroz javno nastupanje te povezivali umjetnost i književnost kroz kombinaciju vizualne i verbalne naracije. Neke priče nastale su i kao rezultat zajedničkog rada učenika iz različitih škola.

Na završnoj radionici učenici su jedni drugima čitali vlastite priče i priče poznatih domaćih i svjetskih autora, koristeći ovu kreativnu metodu, što je rezultiralo ne samo prekrasnim trenucima zajedništva nego i velikom zabavom. Ova radionica održana je povodom obilježavanja Međunarodnog dana kazališta, naglašavajući važnost umjetničkog izražavanja i suradnje među učenicima različitih obrazovnih profila iz različitih država.

Projekt je pokazao kako umjetnost i pripovijedanje mogu povezivati ljude bez obzira na razlike, potičući kreativnost, empatiju i međusobno razumijevanje.

dramska grupa Dramitelji izvela je na kazališnim daskama igrokaz "Maska"

9. travnja peti su razredi posjetili Viroviticu, točnije Festival FeDOr – manifestaciju koja ima za cilj promicanje dramskog i kazališnog odgoja te razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva.
Festival je osmišljen kao niz predstava, radionica i prezentacija, a budući da u našoj školskoj knjižnici od ove školske godine djeluje i druga dramska skupina Dramitelji, pod vodstvom školske knjižničarke Katarine Antolašić, odlučili smo na festivalu predstaviti i naš igrokaz Maska.

na festival smo krenuli vlakom

Igrokaz Maska, u kojem igraju Hana Drlje, Leona Petrović, Anita Antunović, Matea Antunović, Leon Bošnjak, Lorina Krasniqi i Anonia Kenfelja, bavi se vrlo aktualnom temom – vršnjačkim nasiljem.

učenici su imali priliku vidjeti kako izgleda garderoba u kazalištu "Virovitica"

Na putovanju su nas pratili i učitelji Slaven Školka, Marko Režić te asistentica Elizabeta Hrnjkas.
Osim sudjelovanja na samom Festivalu, posjetili smo i prekrasan dvorac Pejačević te prošetali ulicama Virovitice.

peti razredi u obilasku dvorca Pejačević

Kako nam je bilo toga dana, pogledajte na Facebook stranici školske knjižnice.

https://www.facebook.com/reel/641243138677696

Kiara Mikolin osvojila je 3. mjesto

U Osnovnoj školi Miroslava Krleže u Čepinu 2. travnja 2025. održano je 67. Županijsko natjecanje mladih tehničara. Učenici su se natjecali u čak šest kategorija, a našu školu predstavili su sljedeći učenici:

1. Maketarstvo i modelarstvo (5. razred): Kiara Mikolin (5.c) – osvojila je 3. mjesto.

2. Graditeljstvo (6.  razred): Thana Baćani (6.b)

3. Strojarske konstrukcije (7. razred): Lea Brezak (7.b)

4. Obrada materijala (7. razred): Katarina Mišić (7.a)

5. Elektrotehnika (8. razred): Leo Jugović (8.a)

6. Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina (5.–8. razred): Mate Dujmović (5.c)

Čestitamo svim učenicima, mentorici Gabrijeli Cvetković na sudjelovanju i trudu, a posebno Kiari Mikolin na  trećem mjestu.

Uoči Očevog dana posjetili smo našu Eko-etno udrugu u Habjanovcima " Čuvari baštine".

U prostorijama udruge dočekale su nas srdačne članice Andrea Norris, Gordana Kovačević i Valerija Marjanović. Uz njihovu pomoć i upute izrađivali smo prigodne, zanimljive privjeske koje ćemo, uz čestitke, na Očev dan (19.3.) pokloniti očevima. Nadamo se da ćemo ih iznenaditi i razveseliti!!

Uživali smo u ovom susretu kao i u izradi privjesaka.

Veselimo se i daljnjoj suradnji u budućim prigodama tijekom godine!!

Nacionalni dan psihologa - 14. ožujak - dan utemeljenja HPD-a!

Ponosni smo da je Hrvatski sabor, na prijedlog HPK, proglasio 14. ožujak Nacionalnim danom psihologa, dan kada je 1953.g. osnovano Hrvatsko psihološko društvo. Na prijedlog Hrvatskog psihološkog društva 2003.g. donesen je Zakon o psihološkoj djelatnosti na temelju kojeg je osnovana Hrvatska psihološka komora (preuzeto sa https://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/nacionalno-dan-psihologa-14-ozujak-dan-utemeljenja-hpd-a.html).

I mi smo u školi obilježili Nacionalni dan psihologa na izvannastavnoj aktivnosti. Učenice 3. i 4. razreda su sudjelovale u radionici Četiri osnovne emocije s ciljem upoznavanja s osnovnim emocijama.

Učenice su navodile koje sve emocije/osjećaje poznaju, koje su ugodne, a koje neugodne, naučile su razlikovati osnovne od ostalih emocija, prepoznati i analizirati izraze lica. Međusobno su izmjenjivale iskustva kada su se osjećale tužno, sretno, uplašeno ili ljuto. Potom su izvlačile kartice koje prikazuju osobe i različite emocije te su morale po izrazu lica i gestama prepoznati o kojoj se emociji radi i zatim osmisliti priču o toj osobi i što je dovelo da se osoba osjeća na takav način.

I za kraj su crtale „mapu“ osjećaja. Na velikoj silueti čovjeka su obojale mjesta na kojima osjećaju neke osjećaje i pripaziti na intenzitet (jače su obojale mjesta na kojima jače osjećaju određeni osjećaj) i to žutom sreću, plavom tugu, crvenom ljutnju i ljubičastom strah. Na ovaj način su učenice u isto vrijeme razvijale i svoje jezične (pričanjem priča) i umjetničke vještine (crtanje).

Fotogalerija

Psihologinja Zvončica Kučanda

Međunarodni je dan žena 8. ožujka dan kada slavimo društvena, gospodarska, kulturna i politička postignuća žena. Povijest toga dana može se pratiti od 1908., kada je 15 000 žena marširalo kroz New York tražeći pravo glasa, veće plaće i kraće radno vrijeme. Postizanje pune ravnopravnosti spolova za žene širom svijeta još uvijek nije dostignut.

Učenice 6., 7. i 8.  razreda osmislile su prezentacije i panoe o važnim ženama u znanosti iz matematike, fizike, kemije i biologije koje su tijekom povijesti doprinijele razvoju znanosti.

Svim ženama želimo sretan Dan žena!

                                                    Aktiv prirodne grupe predmeta

Supstitucija dosadašnjih programa s novim kurikulima

Popis posebnih kurikula kojima se stavljaju izvan snage posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju

Županijska smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinskog stvaralaštva LiDraNo održana je 6. ožujka 2025. u Osnovnoj školi "Grigor Vitez" u Osijeku. Učenice Katarina Brkić, Ana Pajnić i Iva Salapić uspješno su predstavile naš školski časopis "Žubor" pred tročlanim povjerenstvom koje su činili Davor Lončarić, novinar Radija Osijeka, Danijela Mikola, novinarka 24 sata dopisništva Osijek, i Jelena Červenjak Kmoniček iz Osnovne škole "Dobriša Cesarić" u Osijeku.

Osim nas, svoje zanimljive časopise predstavili su učenici iz još pet osnovnih škola naše županije. Budući da je i naš časopis jedan od predloženih za državnu smotru, s nestrpljenjem očekujemo rezultate prosudbenih povjerenstava.

Tajana Domanovac, učiteljica hrvatskog jezika

Poštovani roditelji,

Dana 2. siječnja 2025. godine stupio je na snagu Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama.

Tim protokolom navodi se sljedeće:

1. U svrhu ulaska učenika u školsku ustanovu prije početka i izlaska nakon završetka nastavnog dana, vrata su otključana 30 minuta prije početka nastave i 15 minuta nakon završetka nastave.

2. Tijekom malih i velikih odmora učenicima nije dopušteno napuštanje školske ustanove.

3. Roditelji mogu ulaziti u školsku ustanovu samo u dogovorenom terminu uz prethodnu najavu ili na poziv školske ustanove, o čemu se obavještava radnik na ulazu u školsku ustanovu.

4. Roditelj koji dolazi na informativne razgovore sa razrednicima obavezni su poštivati raspored koji objavljuje školska ustanova.

5. Radnik školske ustanove obavezan je provjeriti identitet osobe koja ulazi u školsku ustanovu uvidom u osobnu iskaznicu ili drugi odgovarajući dokument s fotografijom osobe. Osobi koja to odbije neće se dopustiti ulazak u školsku ustanovu.

6. U slučaju održavanja roditeljskog sastanka, razrednik prisutne roditelje dočekuje na ulazu ustanove, vodi do učionice, a nakon završetka roditeljskog sastanka razrednik prati roditelje do izlaza. Detaljne i opširnije informacije vezane za ovu temu možete pročitati u samom dokumentu.

Molimo na suradnju i poštovanje odredbi ovog Protokola

Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz škole

Ravnatelj:
Marko Teskera, prof.

PLAN I PROGRAM DJELATNOSTI ŠKOLSKE MEDICINE (ŠK. GOD. 2024./ 2025.)

KONTAKT:

ŠKOLSKA LIJEČNICA:
Ivana Balta, dr. med., specijalistica školske i adolescentne medicine

MEDICINSKA SESTRA:
Barbara Šencaj, mag. med. techn.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko- baranjske županije
Drinska 8, Osijek (ambulanta 41)
Telefon:  031/ 225-752
E-mail: zz-skolska-medicina-04-os@zzjzosijek.hr
Terminko:  https://terminko.hr/lokacija/osijek4

Radni dani (teren ili ordinacija): 
-ponedjeljak i utorak poslijepodne
-srijeda i četvrtak prijepodne
-petak promjenjiv
Uvijek u ambulanti: utorkom popodne

PLAN I PROGRAM DJELATNOSTI ŠKOLSKE MEDICINE (ŠK. GOD. 2024./ 2025.)