Osnovna škola Bratoljuba Klaića, Bizovac

Hrabro naprijed, obrt za psihoterapiju i Centar za unaprjeđenje kvalitete života pozivaju vas na edukativnu radionicu: :"Roditeljstvo, razvod i podrška djeci separiranih roditelja" 28.6.2025

Voditelj: Dr.sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja

Bruna Profaca o radionici:

Razdvajanje partnera/supružnika je svakodnevica, u našoj zemlji se razvodi svaki treći brak. Djeca s obzirom na svoj razvojni status reagiraju na različite načine na stres separacije roditelja, ne postoji ni jedna dob  koja je neosjetljiva na roditeljsko neslaganje povezano s njihovim razdvajanjem.

Neposredno tijekom  i nakon separacije konflikt roditelja je najizraženiji. U većini slučajeva on se smanjuje nakon godine dana, ali kod oko ¼ bivših partnera/supružnika konflikt perzistira i kasnije, bez obzira na razvod Niz istraživanja dosljedno pokazuje da je stupanj konflikta među roditeljima, a ne sam razvod primarni razlog negativnih ishoda za djecu roditelja.

Ciljevi edukacije:

1. Razumjeti reakcije djece različite dobi na separaciju roditelja
2. Razumjeti posljedice roditeljskog sukoba na djecu, tj. kako su narušene njihove potrebe i koja su područja razvoja osjetljiva na stres u roditeljskim odnosima.
3. Naučiti opažati učinke separacije osobito u uvjetima izraženog roditeljskog sukoba  na roditeljstvo
4. Upoznati se s djelotvornim intervencijama u radu s djecom i obiteljima
5. Steći nove vještine u pružanju podrške djeci, razumjeti svoju ulogu u radu s razdvojenim roditeljima i djecom

Raspored rada:

• 28.6.2025. subota od 10h - 18h;
• Pauza za ručak od 13h - 14h.

Cijena radionice 150€.

Adresa: Bosanska 6, Zagreb

Zvonite na Centar kvalitete života, prizemlje.

Prijavu na radionicu potrebno je izvršiti na: hrabronaprijedcentar@gmail.com

Maksimalan broj sudionika je 10

Bodovanje za komore:

Svaki sudionik po završetku edukacije dobiva Potvrdnicu s brojem odslušanih sati i opisom radionice. Za one koji su članovi strukovnih komora s navedenom Potvrdnicom mogu se obratiti Komorama kako bi se bodovalo stručno usavršavanje.

Onaka eTwinningove škole za školsku godinu 2025.-2026.

eTwinning School Label 2025-2026

Dragi roditelji, učenici i svi učitelji,

Možemo s ponosom reći da smo ove školske godine nagrađeni oznakom eTwinning škole 2025.-2026 (eTwinning School Label 2025-2026). Ovo je veliko postignuće eTwinning tima u našoj školi. Službena objava će se uskoro nalaziti i na Obrazovnoj platformi europskih škola (https://school-education.ec.europa.eu/en) te na drugim stranicama eTwinning-a i Europske Komisije.

Što su eTwinning škole? To su inkluzivne i inovativne obrazovne ustanove posvećene zajedničkom vodstvu, suradnji i timskom radu te služe kao uzor drugim školama. eTwinning škole ključne su za uspjeh eTwinninga. S eTwinning oznakom, eTwinning odaje priznanje posvećenosti i predanosti školama u kojima timovi učitelja i školskih voditelja rade zajedno kako bi slijedili temeljne vrijednosti misije eTwinning škole. Misiju eTwinning škole možete pročitati https://school-education.ec.europa.eu/system/files/2024-05/school_mission_final_en.pdf.

Više o oznaci eTwinningovih škola pročitajte na poveznici https://school-education.ec.europa.eu/hr/recognition/etwinning-school-label.

eTwinningove škole izvrsni su primjeri toga kako cijele škole mogu imati koristi od eTwinninga. Te škole aktivno promiču vrijednosti i pedagošku praksu eTwinninga, referentna su točka za svoju lokalnu zajednicu i predstavljaju model za druge škole.

Nadam se da će nas ova oznaka motivirati i potaknuti da i dalje sudjelujemo i provodimo eTwinning projekte. Svaki novi projekt nam nudi priliku da naučimo nešto novo, povežemo se s različitim školama diljem Europe i obogatimo nastavu kako bi učenicima ponudili nešto drugačije na zanimljiv način.

Zvončica Kučanda, psihologinja škole

Srdačno Vas pozdravljamo u ime Glazbene škole Franje Kuhača Osijek.

I ove godine obraćamo Vam se s molbom za suradnju u promidžbi naše škole s ciljem informiranja što većeg broja učenika i njihovih roditelja o mogućnostima glazbenog i plesnog obrazovanja.

U tom kontekstu organiziramo Dan otvorenih vrata koji će se održati u četvrtak, 23. svibnja 2025. godine, od 18:00 do 20:00 sati u prostorima naše škole. Tom prigodom djeca će imati priliku upoznati se s instrumentima koje mogu učiti svirati, isprobati ih uz stručnu podršku naših nastavnika, saznati kako izgleda prijemni ispit te dobiti informacije o programima plesnog odjela.

Zahvaljujemo Vam na dosadašnjoj podršci i suradnji te se veselimo mogućnosti da ugostimo Vaše učenike i njihove roditelje.

S poštovanjem,
Glazbena škola Franje Kuhača Osijek

NEKE KORISNE IGRE I AKTIVNOSTI RODITELJA I DJETETA

• Društvene igre (Čovječe ne ljuti se, memory, domino) – razvoj pažnje i pamćenja, usvajanje pojma broja, radost zbog uspjeha, podnošenje neuspjeha.

• ˝Matematičke igre˝ u svakodnevnim situacijama (uspoređivanje, svrstavanje i razvrstavanje, sparivanje i pridruživanje, rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto, brojenje, prepoznavanje brojki) – razvoj percepcije, usvajanje pojma broja, logičko zaključivanje.

• Zajedničko čitanje priča i gledanje filmova u kojima se djetetu tumače postupci likova – prepoznavanje tuđih i svojih emocija, uživljavanje u situacije drugih, empatija.

• Prepričavanje priča i događaja – razvoj govora (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), logično prepričavanje (početak-sredina-kraj), postavljanje pitanja

• Crtanje, bojanje, modeliranje – kreativnost, pravilno držanje olovke, preciznost, snalaženje na papiru (odozgo prema dolje, s lijevog na desno)

• Vježbe vidno-motorne koordinacije - izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika; sastavljanje – igra sa sitnim kockicama i predmetima; trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova; svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće; dopustiti glumljenje pisanja i čitanja

• Igre za razvijanje pažnje:

Dopuni riječ

Igra sastavljanja riječi na slogove priprema dijete za nastavu čitanja i pisanja. Za ovu igru dijete treba prvo uvježbati izgovor rijeci po slogovima na svom imenu : Ma –ja, Mi-ro, a zatim na lakšim riječima: ma –ma, ba – ka, vo – da i sl.

Ova igra se odvija uz dobacivanje loptice. Roditelj kaže jedan ili dva sloga i baci loptu djetetu. Dijete treba završiti riječ i da samo, kada kaže slog, baca loptu dalje. Stoga roditelji uključite se i budite voditelj svom djetetu u procesu učenja.

Prepoznaj po zvuku

Nije lako naučiti djecu da uvijek slušaju i čuju. Za ovo su potrebna česta i sistematska vježbanja. Za vrijeme šetnji skrećite pažnju djeteta na raznovrsnost zvukova u prirodi , u šumi, pruge, gradu i najzad, u svom stanu. Na ovaj način će dijete naučiti da osluškuje i analizira zvukove.

Uoči detalje

Dijete je već mnogo puta razgledavalo ilustracije u slikovnicama, enciklopedijama i knjigama i opisivalo što je na njima prikazano. U ovoj igri za razgledanje nepoznate slike daje se pola minute i u tijeku vremena slika se jednom – dvaput za kratko pokriva. Zadatak je djeteta da opiše što je na slici vidjelo. Na taj način razvijamo djetetovu pažnju, njegov vokabular te logično zaključivanje.

• Igra za razvoj moći opažanja:

Omiljene slike

Igre sa slikama i razglednicama potiču razvoj pažnje, pamćenja, zapažanja. Razglednice (ili slike) se rašire po stolu. Zadatak je djeteta da što prije i brže odgovori na pitanja. Pitanja se postavljaju ovisno o sadržaju razglednice, postepeno sve teža i teža. Npr. na kojoj razglednici ima više crvene ili plave boje?, Na kojoj više ljudi, biljaka ili životinja?, Gdje je prikazan rad, igra, sport? Objasni zašto tako misliš?

• Govorne igre:

Što sve može biti plave boje? Što se sve nalazi u kupaonici? Koje životinje imaju dvije noge? Što sve u ovoj prostoriji počinje na glas s? Nabroji tri životinje koje počinju na glas m? Što sve možemo kupiti u trgovini na glas k? Koje životinje žive u šumi? Kako bismo jednim imenom nazvali psa, mačku i hrčka? Što dolazi iza četvrtka? Što je prije ljeta? Koji glas se najviše čuje u riječima: stol, lisica, nos, sidro, usta? Kakav može biti stol? Što možemo raditi olovkom? Suprotnosti (veliko – malo, visoko – nisko, crno – bijelo, usko – široko). Kad dolaziš u školu? Kad idemo spavati? Stavi gumicu ispred/iza olovke. Odi u drugu sobu i sa treće police donesi žutu knjigu. Prepričaj priču. Sastavi priču prema slici ili seriji slika. Pronađi rimu. Igra «kaladont» (reci riječ na završno slovo ili slog). Zaokruži sve riječi kojima je zadnji glas t. Dotakni lijevom rukom desno uho. Zatvori oči i reci koje zvukove čuješ. Koje glasove čuješ u riječi mačka? Koju riječ čuješ kada kažem o-b-l-a-k.

NE ZABORAVITE

• Na vrijeme obavijestite dijete o svim promjenama koje slijede: da će ostajati samo u kući, da će se samo kretati prometnicama i objasnite mu kako, da će se samo oblačiti za školu, da mora samo kontrolirati izvršenje nekih higijenskih navika i sl.
• Upoznajte ga s osobama koje će o njemu brinuti za vrijeme vaše odsutnosti
• Na vrijeme i u ugodnom ozračju nabavite potreban pribor i odjeću za školu – neka dijete sudjeluje u kupnji, zajedno s djetetom upisujte ime na knjige i bilježnice. Uključite dijete u sve aktivnosti.
• Uvježbajte s djetetom put do škole.
• Naučite dijete da zna svoju adresu stanovanja, da zna gdje mu roditelji rade i da zna brojeve telefona roditelja.

PRED SAM POLAZAK U ŠKOLU

• Obavijestiti dijete na vrijeme o promjenama u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. (npr. dio dana će ostajati samo u kući, samo će kontrolirati izvršavanje nekih zadataka – zaključavanje kuće  pri odlasku u školu i sl.)
• Uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe dok je samo kod kuće
• Privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima će trebati pokazati oprez
• Uputiti ga kako se dolazi do škole, upozoriti na opasna mjesta (npr. prijelazi preko ceste)
• Osigurati radni prostor u stanu (pisaći stol) koji je uvijek isti i samo djetetov, koji ono može urediti rema svojem izboru, ali tako da na stolu ne bude puno sadržaja koji će mu odvlačiti pažnju
• Zajedno s djetetom obaviti kupnju školskog pribora
• Poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i učenju
• Dobro je da ga prvih nekoliko dana netko prati radi osjećaja sigurnosti (dogovorite s djetetom da li to želi i koliko dugo) – no kasnije ga pustite da samostalno ide u školu i iz škole, svakodnevno potičite dijete da provjeri da li je sve pripremilo za školu i poželite mu uspjeh u školi
• Po povratku djeteta iz škole sa zanimanjem porazgovarajte o tome što su radili u školi, što mu se svidjelo, što ne, što je bilo lako, tko mu je prijatelj
• Važno je potaknuti dijete da se odmori od školskih aktivnosti na način koji mu najbolje pomaže da se opusti

Općenito se preporuča kontinuirana suradnja sa školom, naročito ako dijete ima neke specifične poteškoće. Dobro je upoznati učiteljicu s eventualnim promjenama ili krizama unutar obitelji, jer one mogu negativno utjecati na školski uspjeh djeteta. Umjesto kritike ili prebacivanja krivnje za poteškoće djeteta na institucije, pozitivan ili bar neutralan stav roditelja prema školi djetetu će više pomoći u prilagodbi i savladavanju eventualnih poteškoća. Dijete ne treba plašiti školom i obavezama, nego ga dobro pripremiti za tu realnost. U slučaju kada se u razredu događaju uzastopni konflikti, koje prelaze granice djetetovih mogućnosti, važno je da se roditelj uključi u rješavanje na način da kontaktira učiteljicu, roditelje druge djece ili stručnu službu škole.

* fotografije su preuzete s https://www.pexels.com/

Psihologinja

Zvončica Kučanda

Definicija kreativnosti

Riječ kreirati nastala je iz latinske riječi creare što znači proizvoditi stvari koje nisu prije postojale ili stvarati. Na temelju te riječi nastala je suvremena riječ kreativnost koja upućuje na moć stvaranja, izumljivanje ili proizvodnju; umjetničko stvaralaštvo i sudjelovanje u nečemu korisnom ili vrijednom (konstruktivnom, svrhovitom). Kreativnost je mišljenje i odgovarajući proces koje povezuje naše prethodno iskustvo, odgovore na stimulanse (objekti, simboli, ideje, ljude, situacije) i stvaranje najmanje jedne jedinstvene kombinacije (Parnes u Isenberg i Jalongo, 1997).

Kriteriji kreativnosti

Prema Guilford, Jackson i Messick (Isenberg i Jalongo, 1997) kreativno ponašanje mora zadovoljiti sljedeće kriterije:

1. Kreativno ponašanje je originalno; ono ima nisku vjerojatnost pojavljivanja.

2. Kreativno ponašanje je prikladno i relevantno.

3. Kreativno ponašanje je tečno; ono rezultira mnogim novim sadržajnim oblicima.

4. Kreativno ponašanje je fleksibilno; ono istražuje i koristi netradicionalne pristupe rješavanja problema.

Jedinstvene značajke dječjeg mišljenja

Kod djece su posebno važne tri značajke mišljenja koje su povezane s kreativnošću:

1) osjetljivost na unutrašnje i vanjske podražaje,

2) izostanak inhibicije,

3) mogućnost potpune obuzetosti nekom aktivnošću.

Imaginacija i mašta su velika kreativna prednost koju imaju djeca.

Kakve su kreativne osobe?

• otvorene prema okolini
• kritične
• fleksibilne
• lako se oduševe
• imaju puno inicijative
• originalne
• nekonvencionalne
• energične i hrabre
• vole novo
• ustrajno rade na rješavanju zadatka, problema
• neovisne
• zrele, emocionalno stabilne i dominantne
• imaju izrazit osjećaj za humor

I mi u školi imamo puno kreativnih i talentiranih učenika. Jedna od takvih je i naša učenica 3. razreda, Nika Novoselić. Svaki slobodan trenutak Nika iskoristi kako bi nešto nacrtala ili napisala pjesmu – dvije. U nastavku donosimo neke od njenih literarnih uradaka.

SRPANJ Stigao i srpanj. Prošao je lipanj, Najljepši je dan Jer stiže moj rođendan.

LJUBIČICA Ljubičica ja sam, Ljupka i mila. Zimske sam snove, Do proljeća snila.

DAN PLANETE ZEMLJE Kad zamislim, Zašto ljudi bacaju smeće. Treba se zeleniti, Kao malo cvijeće.

Počinjem ju čistiti, Treba biti čista. Smišljam planove, Da se od sreće blista.

POTOČNICA Potočnica ja sam, Jako lijepa. Donosim drugima Proljetnog veselja.

PRIČEST Stigla nam pričest, Nismo više djeca. Sad smo prvopričesnici, Dosta nam je keca.
	LIPANJ Stigao je lipanj. Prošao je svibanj. Dobar je dan Jer stiže bratov rođendan.

* fotografije su preuzete s https://www.pexels.com/ ili https://www.istockphoto.com/

Psihologinja škole

Zvončica Kučanda

Tijekom Mjeseca dječje knjige u školskoj knjižnici održane su radionice u kojoj su, naravno, dolazile do izražaja slikovnice i dječje knjige.

radionica "Magritteova jabuka"

U četvrtom razredu, radionica je bila temeljena na slikovnici Magritteova jabuka autora Klaasa Verplanckea. Učenici su istraživali život i rad slikara Renéa Magrittea te se upoznali s pojmom nadrealizma, umjetničkog pravca u kojem je stvarao. Posebno su se posvetili slici Sin čovjeka, koja je poslužila kao inspiracija za izložbu u holu škole. Na kraju radionice, učenici su osmislili kratke dijaloge između predmeta i svojih autoportreta.

radionica "Val"

U petom razredu održana je radionica na temu slikovnice Val autorice Suzy Lee. Učenici su razgovarali o autentičnosti i hrabrosti te su pisali poticajne poruke djevojčici iz slikovnice kako bi je ohrabrili. Na kraju su nacrtali osobu uz koju se osjećaju autentično i prihvaćeno.

U trećim razredima, knjižničarka je organizirala radionicu prema slikovnici We're All Wonders autorice R. J. Palacio, nastavku poznatog romana Čudo. Iako slikovnica nije prevedena na hrvatski jezik, učenici su kroz nju razgovarali o osobama s invaliditetom i rijetkim sindromima, vršnjačkom nasilju, različitosti te važnosti uključivanja svih članova društva. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje nepravde i potrebu da reagiramo, a ne da budemo pasivni promatrači.

https://www.facebook.com/reel/1400143290999784

radionice u Područnoj školi na stranici školske knjižnice

U Područnoj školi Samatovci, knjižničarka je održala sat u drugom i četvrtom razredu te na izvannastavnoj aktivnosti Mali knjižničari.
Tema radionice u drugom razredu i na Malim knjižničarima bila je slikovnica Be You, autora Petera H. Reynoldsa. Učenici su razgovarali o važnosti autentičnosti, raspravljali o osobinama koje žele razvijati kod sebe i izrađivali plakat pod nazivom "Ja kao superheroj".
U četvrtom smo razredu  također  obrađivali slikovnica We Are All Wonders, autorice R. J. Palacio. Tijekom razgovora o vršnjačkom nasilju, učenici su pisali pisma glavnom liku Auggieju te raspravljali o važnosti pružanja pomoći žrtvama vršnjačkog nasilja.

dramska skupina Dramolet predstavlja svoj igrokaz dok Marta predstavlja svoj autorski rad u kamišibai tehnici

Mjesec dječje knjige zaokružen je gostovanjem dramske grupe Dramolet u Dječjem vrtiću Maslačak. Učenice Stella, Iva i Tia izvele su igrokaz za najmlađe, a Marta je predstavila svoj autorski rad Pas Leo u kamišibaj tehnici. Na kraju susreta učenice su s djecom iz vrtića odigrale nekoliko dramskih igara koje se inače koriste i u dramskim radionicama.

Kako je obilježen Mjesec dječje knjige u školskoj knjižnici, pogledajte na Facebook stranici školske knjižnice: https://www.facebook.com/profile.php?id=100083156531226

PRILAGODBA DJETETA NA ŠKOLU

Prilagodba djeteta na školu ovisit će i o njegovim socijalnim kompetencijama, o sposobnosti da bude prihvaćen u okolini. Dijete koje se nauči nositi s frustracijama i negativnim osjećajima lakše će se prilagoditi i okolina će ga lakše prihvati. Pretjerano zaštićivana djeca ili djeca koja teže podnose frustracije imati će više poteškoća u prilagodbi.

Roditelj može pomoći djetetu u rješavanju konflikata s vršnjacima tako da razgovara s djetetom o njegovim poteškoćama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja, da ga potiče na samostalno pronalaženje rješenja. Djetetu koje nije vješto u sklapanju prijateljstva, roditelj može savjetovati, kako da pridobije pažnju i zadrži naklonost drugog djeteta. Ako je dijete češće uključeno u fizičke sukobe s vršnjacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci.

Što roditelj može učiniti na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja?

• Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika). Neka dijete samostalno posprema igračke, odijeva se, hrani, posprema krevet.

• Dozvoliti djetetu, u određenoj mjeri i situacijama, da uči na svojim pogreškama. Ako dijete previše zaštićujemo razvija se osjećaj manje vrijednosti

• Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Naučite ga da se samo počešlja, umije, opere zube, posprema svoje stvari. Na taj način stječe sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo nešto učinilo.

• Važno je hvaliti dijete za sve što je pozitivno učinilo ili barem pokušalo učiniti, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osjećaj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreške i kazne i utječu na lošu sliku o sebi.

• Kad molite dijete da nešto napravi, objasnite zašto želite da to učini (npr. Pomakni ove igračke jer ne bih htio da netko padne preko njih, a ne Napravi to jer ja tako kažem).

• Čak i kad ste ljuti na dijete, pokažite mu ljubav i poštovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, već njegovo ponašanje.

• Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i slušajte ga, ali tako da stvarno čujete što vam govori. Ne možete s njim razgovarati i usput prati suđe, gledati TV ili nešto slično. Slušanje je najbolji način da shvatite o čemu razmišlja, kako se osjeća, kako uči i shvaća. Odvojite vrijeme koje ćete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Pokušajte mu što češće pružiti priliku za nova iskustva jer će tako najlakše i spontano učiti o svijetu. Otiđite u muzeje, kazalište, knjižnice, ZOO vrt, izlete u prirodu.

• Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osjećali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteženost i pravu mjeru. Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila.

• Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlakše uči, opušta se, zabavlja, razvija motoriku, maštu, mišljenje, surađuje, obogaćuje govor.

Kako možete pomoći svom djetetu u odnosu na njegovu samostalnost, kulturno-higijenske i radne navike?

Potičite ga da:

• se samo obuće, obuje, umije, opere zube, počešlja, upotrebljava WC i strpljivo pričekajte da

to obavi do kraja

• uzme jednostavni obrok kod kuće

• zaključa i otključa vrata (mora znati kome smije otvoriti kada je samo kod kuće)

• nauči kada i kako može koristiti telefon (nazvati roditelje na posao ili u slučaju neke nezgode nazvati susjeda, rođaka)

• zapamti osnovne podatke o sebi i svojoj obitelji (svoju adresu, broj telefona, ime roditelja, gdje rade)

• zapamti ili prepoznaje bar položaj kazaljki na satu u vrijeme kada treba poći u školu

• samo ode u trgovinu i kupi 2-3 sitnice (tako stječe samostalnost i sigurnost te upoznaje vrijednost novca)

• razgovara s vama, pretpostavlja i samostalno zaključuje što je sve važno moći i znati napraviti-poduzeti samo za sebe prije nego krene u školu

• da vam kaže sve što ga brine ili plaši u situacijama kad je sam bez vas

• kroz razgovor provjerite koliko vaše dijete zna o opasnim situacijama i kome se može obratiti za pomoć, kada je samo, uplašeno ili u opasnosti. Važno je da ne zastrašujete dijete, već ga jačate i pomažete mu davanjem osnovnih informacija (npr. kojeg susjeda pozvati).

• Poželjno je svakodnevno se baviti djetetom i to u ono doba kad će inače pisati zadaće kad krene u školu, tako će dijete steći naviku da u određeno vrijeme sjedi i radi uz roditelja. To uvijek mora biti na istom mjestu, gdje će biti djetetov miran kutak za učenje.

Psihologinja

Zvončica Kučanda

15. travnja našu je školu posjetila poznata književnica Maja Šimleša, autorica popularne serije slikovnica o žirafi Suli. Susret su organizirali ravnatelj Marko Teskera,  učiteljica Ivana Šaravanja i školska knjižničarka Katarina Antolašić, a financirala ga je Općina Bizovac.

učenici i učiteljice s Majom Šimlešom

Događanje se održalo u školskoj dvorani, a bilo je osmišljeno kao interaktivno čitanje u kojem su aktivno sudjelovala i djeca.

Maja Šimleša, prevoditeljica i majka Anabele, osmislila je lik žirafe Suli tijekom vožnji automobilom, pripovijedajući svojoj kćeri izmišljene priče. Te su priče kasnije pretočene u slikovnice, a prva iz serije, "Suli u avanturi: Prijateljstvo", slavi snagu pravog prijateljstva. Nakon nje uslijedile su i druge slikovnice, poput "Suli u avanturi:  Putovanje" i "Suli u avanturi: Škola". Ove su slikovnice ubrzo postale omiljene među djecom i roditeljima, a neke su uvrštene i u izbornu lektiru za niže razrede osnovne škole.

učiteljica Ivana Šaravanja posebno je za susret uredila pano

Tijekom susreta, autorica je djeci pročitala slikovnicu "Suli u avanturi: Lovci na snove", a u čitanju su joj pomogle i učenice naše škole. Nakon čitanja, djeca su imala priliku upoznati i žirafu Suli, koju je Maja donijela sa sobom.

Maja Šimleša posebno naglašava važnost čitanja u djetinjstvu, ističući kako ono potiče razvoj mašte, empatije i bolje razumijevanje svijeta oko sebe.

Njezinu slikovnicu  "Slikopričom po svijetu"  možete pronaći u našoj školskoj knjižnici.

fotografirale:

 Valerija Čandrlić te Tomislava Kranjčević-Culek,

učiteljice razredne nastave

Polazak u prvi razred osnovne škole velik je događaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budućeg đaka, ali i njegove roditelje te članove šire obitelji. Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja, sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doći na početak nastave, a njegova sposobnost učenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju. Također, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.

Obzirom da je obitelj najvažniji faktor u razvoju svih sposobnosti djeteta, priprema djeteta za školu počinje zapravo od njegovog dolaska u obitelj. Dijete kojem se posvećuje potrebna pažnja, koje se u obitelji osjeća prihvaćenim, lakše se prilagođava i savladava nove situacije. Više će profitirati dijete, čiji roditelj vjeruje u njegove sposobnosti, ohrabruje ga i podržava u savladavanju novih zadataka, koji ga uči da je za svako postignuće potrebno uložiti vrijeme i trud. Dijete je od malena važno poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici i davati mu priliku da uči na vlastitim iskustvima, jer time ono jača samostalnost i samosvijest, koja mu je neophodna i u uspješnom školovanju.

Polazak djeteta u školu, kao svaka promjena, iziskuje novu organizaciju i podjelu odgovornosti unutar obitelji. Radoznala i samosvjesna djeca uče lakše nego ona s predznanjem. Naučiti čitati i pisati djeci je najmanji od svih problema, ona u pravilu vrlo brzo savladavaju te vještine. Puno je važnije kod djeteta razvijati emocionalnu inteligenciju.

Sposobnost prilagodbe, samodisciplina, upornost, optimizam, poštovanje drugih, spremnost na suradnju, važniji su za uspjeh od mentalne inteligencije. Prihvaćanje neuspjeha, pravo na greške, strpljivost, kvalitete su koje će djetetu pomoći u savladavanju školskih obaveza. Da bi se dijete što bolje prilagodilo zahtjevima škole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motoričkih, socio-emocionalnih i intelektualnih.

Mnogi roditelji griješe što forsirano uče dijete čitati i pisati kako bi mu olakšali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za školu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prstiće.

Priprema djece za školu obuhvaća:

• vježbanje hotimične pažnje (upućivanjem na sadržaje iz svakodnevnog života)
• razvijanje sposobnosti opažanja i promatranja (poticati djecu da detaljno pričaju o svemu što vide - prilikom šetnje, posjete liječniku i sl.)
• vježbe koncentracije (kod rješavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao oblačenje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi računa da koncentracija djeteta prije polaska u školu obično nije dulja od 15 minuta
• stvaranje pozitivne slike o sebi
• stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete će se kasnije lakše koncentrirati na zadatak)
• razvijanje kulturno - higijenskih navika

NE ZABORAVITE!

Neke djetetove osobine, sposobnosti i vještine su presudnije za uspješno školovanje od poznavanja slova.

Dobar start u školi ima dijete koje:

• ima dobru sliku o sebi,
• zna se zauzeti za sebe,

•  zna rješavati probleme i sukobe,
• se ponosi uspjehom,
• podnosi neuspjeh,
• pomaže i dijeli s prijateljima,
• zna se dogovarati i pridržavati pravila,
•  s upornošću završava što je započelo

Što je korisno naučiti dijete prije škole?

Osamostaliti dijete u brizi za sebe: u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, oblačenju, korištenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari. Naučiti neke važne stvari: ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, riječi kulturnog ophođenja, siguran put od kuće do škole.

NIKADA NEMOJTE PLAŠITI DIJETE ŠKOLOM!

(Vidjet ćeš ti tamo, Dobit ćeš jedinicu, Ići ćeš u kut, …”)

ŠKOLU JE POŠTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU

( Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!”)

Za uspješno usvajanje psihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vježbanje (potičite igre loptom, skakanje preko užeta, penjanje, trčanje, ali i samostalno oblačenje, zakopčavanje).

Psihomotorne vježbe pridonose razvoju motornih vještina, ali i bogaćenju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vježbanjem u paru i s grupom djece potrebna je međusobna suradnja).

Da bi djetetu olakšali početno učenje čitanja i pisanja, vježbajte s njim:

• vidno razlikovanje (uočavanje manjih razlika među predmetima, znakovima)

• slušno razlikovanje (pogodne su različite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima)

• usvajanje vremenskih (jučer - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza)

• usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne učenjem brojenja napamet), igranjem društvenih igara

• opće oblikovanje pojmova (zadaci kao: što se sve može obuci, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što sve ubrajamo u pokućstvo i sl.)

• sposobnost klasifikacije (koje domaće životinje poznaje, voće, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, školjke, lišce, dugmad, sličice.)

NE ZABORAVITE !

Čitajte s djetetom redovito, ali ne predugo (10-20 min). Neka to bude vrijeme za veselje, smijeh i ljubav i ne zaboravite pohvaliti svoje dijete.

Psihologinja škole

Zvončica Kučanda

Supstitucija dosadašnjih programa s novim kurikulima

Popis posebnih kurikula kojima se stavljaju izvan snage posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju

Poštovani roditelji,

Dana 2. siječnja 2025. godine stupio je na snagu Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama.

Tim protokolom navodi se sljedeće:

1. U svrhu ulaska učenika u školsku ustanovu prije početka i izlaska nakon završetka nastavnog dana, vrata su otključana 30 minuta prije početka nastave i 15 minuta nakon završetka nastave.

2. Tijekom malih i velikih odmora učenicima nije dopušteno napuštanje školske ustanove.

3. Roditelji mogu ulaziti u školsku ustanovu samo u dogovorenom terminu uz prethodnu najavu ili na poziv školske ustanove, o čemu se obavještava radnik na ulazu u školsku ustanovu.

4. Roditelj koji dolazi na informativne razgovore sa razrednicima obavezni su poštivati raspored koji objavljuje školska ustanova.

5. Radnik školske ustanove obavezan je provjeriti identitet osobe koja ulazi u školsku ustanovu uvidom u osobnu iskaznicu ili drugi odgovarajući dokument s fotografijom osobe. Osobi koja to odbije neće se dopustiti ulazak u školsku ustanovu.

6. U slučaju održavanja roditeljskog sastanka, razrednik prisutne roditelje dočekuje na ulazu ustanove, vodi do učionice, a nakon završetka roditeljskog sastanka razrednik prati roditelje do izlaza. Detaljne i opširnije informacije vezane za ovu temu možete pročitati u samom dokumentu.

Molimo na suradnju i poštovanje odredbi ovog Protokola

Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz škole

Ravnatelj:
Marko Teskera, prof.