« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Područna škola Brođanci
Područna škola Samatovci
Područna škola Habjanovci
Područna škola Cret Bizovački
Ovaj tjedan psihologinja i pedagoginja su s učenicima petih razreda obilježile dva važna datuma u studenom - Svjetski dan ljubaznosti (13. studeni) i Međunarodni dan tolerancije (16. studeni).
Tolerancija znači poštivanje i prihvaćanje različitosti među ljudima - bilo da su to različite kulture, vjere, uvjerenja ili osobine. To je spremnost da prihvatimo da svi imamo pravo biti drugačiji i da upravo u tome leži bogatstvo našeg društva.
Radionicom s učenicima smo željeli kod učenika osvijestiti da smo svi međusobno različiti, no, isto tako da postoje i međusobne sličnosti. Poučili smo učenike da različitost ne treba biti uzrok za sukob, već da se možemo dobro slagati iako smo različiti. Potaknuli smo učenike na razmišljanje o tome kako se osjeća osoba koja se po nečemu jako razlikuje od drugih. Učenici su potom u grupama tražili međusobne sličnosti i razlike i stvari po kojima su jedinstveni i drugačiji od drugih.
Naučili smo ih što je to tolerancija te kako možemo biti tolerantniji jedni prema drugima i zašto je to važno. Porazgovarali smo o posljedicama neuvažavanja različitosti i manjka tolerancije te zaključili da se sukobi mogu izbjeći (ili da bi ih barem bilo manje) kada bismo se svi međusobno uvažavali i poštovali te imali malo više strpljenja i tolerancije jedni za druge. Također smo porazgovarali o ljubaznosti, prema kome su oni i kada ljubazni te potaknuli učenike da budu ljubazniji jedni prema drugima kroz jedan izazov ljubaznosti.
Psihologinja Zvončica Kučanda
Tijekom Mjeseca hrvatske knjige u školskoj knjižnici i izvan nje održavale su se aktivnosti i radionice koje su učenicima omogućili, uz dramsku igru i interaktivno učenje, dublje razumijevanje knjiga i likova. Tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige bila je "Pričaj mi", a knjižničarka Katarina Antolašić organizirala je različite radionice za učenike od prvog do trećeg razreda, pri čemu je naglasak bio na dramskoj igri i kreativnom pisanju.
Za prvi razred pripremljena je radionica u kojoj je korištena slikovnica Frane i Brane. Učenici su imali priliku sudjelovati u dramskim igrama koje su dio redovnih aktivnosti dramskih skupina, čime su razvijali svoje socijalne vještine i kreativnost.
Treći razred imao je priliku sudjelovati u radionici pod nazivom U blizini živi djevojčica. Kroz forum kazalište, učenici su se bavili pisanjem ohrabrujućih i poticajnih rečenica za djevojčicu iz priče, čime su razvijali empatiju i sposobnost izražavanja kroz pisanje.
Dramska skupina Dramolet, koju čine Tia, Iva i Stella, posjetila je Dječji vrtić Maslačak i provela radionicu s grupom Točkice. Pročitali su slikovnicu Frane i Brane, kao i Fergal i laž, te su vodili dramske igre poput špageti, žaba u jezeru i zrcalo, prilagođene uzrastu djece, potičući ih na igru i kreativnu interakciju.
Na kraju Mjeseca hrvatske knjige, školsku knjižnicu posjetili su i učenici drugog razreda područne škole Samatovci. Naime, sami su došli s učiteljicom Ivanom Šaravanjom biciklima. Tijekom radionice, nakon što su poslušali slikovnicu Frane i Brane, učenici su imali zadatak nacrtati priču iz Branine perspektive, čime su razvijali svoju kreativnost i interpretativne vještine.
Ove aktivnosti pomogle su djeci da se povežu s knjigama na nov i zabavan način, kroz igru, dramske igre i kreativni izraz.
Kako nam je bilo u vrtiću pogledajte na Facebook stranici školske knjižnice.
13. studenoga 2024. godine volonterka Gradskog društva Crvenog križa Valpovo, održala je interaktivno predavanje za učenike 1. i 2. razreda naše škole.
Učenici su upoznali različite pojave koje mogu masovno ugroziti stanovnike: potres, poplave, požari i slične prirodne katastrofe te načine kako najučinkovitije djelovati i zaštititi se.
Posebno je istaknuto učinkovito postupanje u slučaju potresa. Učenici su igrom ; 1, 2, 3 -potres, osvijestili važnost pravilnog odabira prikladnog skloništa u zatvorenim i na otvorenim prostorima. Upoznali su i djelatnost službe traženja kao i sadržaj kompleta za izvanredne situacije.
Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica
U učionici biologije dobili smo čudnovate životinjice-paličnjake! Terarij je izradila učiteljica Daria Batrnek, a djeca su pokazala izrazito oduševljenje. Paličnjaci izgledaju kao male žive grančice. Imaju sposobnost mimikrije (stapaju se s prostorom u kojem se nalaze). Paličnjaci su biljojedi, a najviše vole jesti lišće kupine, maline i ruže. Naš je zadatak bio hraniti ih, brinuti o njima i promatrati kako rastu te se razvijaju.
Tekst napisala:
nastavnica biologije, kemije te prirode Daria Batrnek
Kako smo već objavili, ove smo se godine odlučili uključiti u projekt „Foodeducators“ i obilježiti važne datume vezane uz hranu kao i provesti niz radionica na temu zdravlja, zdrave prehrane, održivog razvoja, gdje ćemo uz navedeno učiti o čitanju deklaracija na hrani, prilikama i karijerama u agro-prehrambenom sektoru te razvijati svjesnost o gubitku i bacanju hrane i osobnoj odgovornosti i odnosu prema hrani.
FoodEducators projekt pomaže učenicima da postanu informirani i svjesni potrošači budućnosti kroz lako dostupne, znanstveno utemeljene sadržaje i planove za rad s učenicima. Program se provodi u više od 10 nacionalnih HUB-ova diljem Europske unije i usmjeren je na direktan rad s učenicima. Ovaj projekt je usklađen s Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne škole.
Nakon što smo obilježili 29.9. Međunarodni dan svijesti o gubitku i otpadu hrane, Dane kruha 13.10.2024.,16.10. Svjetski dan zdrave hrane, 20.10. Dan jabuka i Tjedan školskog doručka i sve dokumentirali, odlučili smo se prijaviti na natječaj za „Najbolji školski FoodEducators projektni dan“. Snimili smo video o provedenim aktivnostima, izjave nekih naših učenica 3. razreda o zdravoj prehrani i poslali prijavni obrazac. Naš natječajni video možete pogledati ovdje.
Jesmo li jedna od škola dobitnica i rezultate natječaja saznat ćemo 15. studenog 2024.
Za više informacija o projektu, posjetite web stranicu.
Psihologinja škole
Zvončica Kučanda
Dana 30. listopada posjetila nas je Dubravka Payerl, profesorica hrvatskog jezika, školska knjižničarka Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić, Koška i majstorica pripovijedanja. Pripovijeda narodne priče i bajke iz cijeloga svijeta, legende i terapeutske priče. Održava radionice kreativnog pripovijedanja, kamišibaj radionice, biblioterapijske radionice te predavanja na stručnim skupovima.
Budući da je tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige „Pričaj mi“, Dubravka Payerl je s učenicima četvrtog razreda održala radionicu „Kraljeva kći“, pri čemu je naglasak bio na pripovjednim tehnikama. Pripovjedačica Dubravka učenike je uvela u čaroban svijet bajki koristeći dramske tehnike, kao što su zamrznute slike i tunel. Učenicima je posebno bio zanimljiv dio u kojem su se sami morali predstaviti, uz pomoć rekvizita, kao kralj, kraljica, pastir itd.
Najljepši dio sata bio je kada je pripovjedačica bajku „Kraljeva kći“, naravno, pripovijedala preobučena u plašt i s čarobnom svjetiljkom.
Kako je bilo na radionici, pogledajte u fotogaleriji te na Facebook stranici školske knjižnice.
Fotografirala: Valerija Čandrlić, učiteljica razredne nastave
Tekst napisala: Katarina Antolašić, školska knjižničarka
Učenici područne škole Cret Bizovački sa svojim su učiteljicama u studenom obilježili Dane kruha i Dan jabuka. Podsjetili smo se kako nastaje brašno, koje vrste brašna poznajemo i s kojim vrstama se najviše susrećemo. Od zdravih vrsta brašna napravili smo kolač i ispekli ukusne vafle. U crkvi sv. Ante s članovima Kulturno umjetničkog društva, učenici su sudjelovali na misi zahvalnici prigodnim recitacijama i pjesmama. Kako su učenici donijeli različite vrste jabuka i ostalog voća naučili smo njihove nazive te ih složili u skupove, nizali na štapiće, a potom pojeli. Nakon uvježbavanja vještina guljenja, ribanja i rezanja jabuka na komade, ispekli smo zdravi kolač od jabuka, kuhali kompot, te napravili voćnu salatu.
Ostale fotografije pogledajte ovdje.
Dragi učenici,
Psihologinja škole
Zvončica Kučanda
Posjet mjesnom groblju u Habjanovcima. Na ovaj predivan jesenski dan uputili smo se na naše mjesno groblje upaliti svijeću u znak sjećanja na naše pokojne i pomoliti se za njih.
Učenike su vodile učiteljice i naša vjeroučiteljica Marina Školka. Kako smo uživali i proveli dan pogledajte u našoj galeriji.
Učenici 1. razreda sa svojom učiteljicom Ivanom Oremuš različitim
aktivnostima sudjelovali su u Međunarodnom projektu FoodEducators. Cilj
programa projekta FoodEducators je promicanje zdravih i održivih izbora hrane
među mladima i poticanje da budu nositelji promjena koje su potrebne našem
prehrambenom sustavu.
Učenici su uz pomoć slikovnice upoznali vrste namirnica i njihov utjecaj
na zdravlje, potom su vodili tjedni jelovnik voća i povrća s ciljem unosa pet
obroka voća i povrća dnevno. Osvoji 5 svaki dan! Sve u korelaciji s
matematikom i skupovima.
Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktičan, najzanimljiviji dio. Pripremali su
zdrave obroke i tako obilježili Tjedan zdravog doručka. Najprije su to bili voćni
ražnjići u ritmu, integrirajući pojam niza i ritma. Nakon toga zdravi doručak od
voća, jogurta, meda i chia sjemenki i na kraju su izradili i zasladili se ružicama
od jabuka.
Kao završna aktivnost, uz pomoć slikovnice Kako su Dora i Mario spasili
hranu, osvijestili su što je otpad i načine kako smanjiti otpad od hrane.
Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica
Zdrava prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola te određenih oblika raka. Osim što omogućuje normalno funkcioniranje tijela i zadovoljava osnovne fiziološke potrebe, zdrava prehrana značajno smanjuje rizik od bolesti, i kratkoročno i dugoročno. Svaka skupina hrane ima specifičnu ulogu u osiguravanju esencijalnih hranjivih tvari za naše tijelo. Djetinjstvo je ključno razdoblje za upoznavanje djece s novim zdravim namirnicama i razvoj pozitivnih prehrambenih navika. Navike su ponašanja koja se stječu ponavljanjem, a dom i škola su mjesta gdje djeca najviše usvajaju ta ponašanja.
(Tekst i grafike preuzete s https://www.foodeducators.eu/hr/)
Kako bi i naši učenici razumjeli važnost zdrave prehrane, psihologinja je provela radionice u drugom, trećem i petom razredu na temu Što znači zdravo jesti? u sklopu Foodeducators projekta. Učenici su naučili zašto je bitno jesti raznoliku hranu, koliko često to treba činiti i koje su koristi za zdravlje. Ova radionica imala je za cilj objasniti važnost konzumacije hrane iz različitih prehrambenih skupina kako bi tijelo dobilo sve potrebne hranjive tvari za održavanje snage, energije i vitalnosti. Nakon ove radionice, učenici bolje razumiju da svaka skupina hrane nudi različite hranjive tvari i korisne sastojke, poput vlakana, te zašto je važno jesti raznoliku hranu. Učenici drugog i trećeg razreda crtali su tijekom radionice zdrave obroke koje vole jesti dok su učenici petog razreda u skupinama osmislili zdravi jelovnik za cijeli tjedan čime su potaknuli druge na zdravu prehranu.
učenici drugog razreda
Nakon što smo obilježili Dane kruha 13. listopada, u tjednu od 14. do 18. listopada obilježili smo i Tjedan školskog doručka kuhanim obrocima u našoj školi koje svježe pripremaju naše kuharice kao i Dan jabuka koji se obilježava 20. listopada. Učenici i njihovi roditelji te učiteljice su umijesili, pravili i pekli pite i štrudle od jabuka kojima su se potom svi i zasladili.
Psihologinja Zvončica Kučanda
Učiteljica 2. razreda Romana Žužić
Učiteljica 3. razreda Branka Kranjčević
Razrednica 5. a Klara Vuković
Ostale fotografije pogledajte ovdje.
Nakon održane konstituirajuće sjednice Vijeća učenika 23.10.2024. godine Osnovne škole Bratoljuba Klaića Bizovac, za predsjednicu Vijeća učenika je izabrana učenica 8.a razreda Katarina Brkić, a za potpredsjednika Vijeća učenik 5.b razreda Marko Vidaković.
|
Naši ekolozi iskoristili su jesenske dane i prikupili slasne plodove te odlučili napraviti kompot i džem od dunja te čaj od aronije.Vrijedne ručice naših ekologa, uz vodstvo učiteljice Sanje, stvorile su prave ukusne poslastice.Naravno, degustacija svega bila je najslađa!!
I ovu školsku godinu započeli smo izvrsnim sportskim rezultatima. Prvo županijsko natjecanje na kojem su sudjelovali učenici naše škole bilo je u krosu i to u dvije kategorije – učenice i učenici petih i šestih razreda. Natjecanje je održano u Osijeku, uz Dravu kod Veslačkog kluba „Iktus“. Vrijeme je bilo idealno za trčanje pa smo i očekivali dobre rezultate. Napominjem da na svakom županijskom natjecanju pravo nastupa ima sedam školskih društava koja su izborila plasman natječući se prvo na međuopćinskim natjecanjima.
Na stazu za kros prvi su izašli dječaci u sastavu: Ivan Štimac, Milan Majetić, Mihael Harkanovac i Domagoj Stanić. Nakon obrade podataka ustanovljeno je kako je naša ekipa ostvarila izvrstan rezultat osvojivši drugo mjesto, ali, nažalost, samo prva ekipa ide dalje na državno natjecanje. Dok se odvijalo proglašenje, djevojčice su trčale svoju utrku u sastavu: Katalea Lukašek, Katja Deak, Tea Mazur i Julija Domanovac. Ostvarile su ukupno 5. mjesto, što je također izvrstan rezultat. Svim učenicima još jednom čestitamo i nadamo se još boljim ili sličnim rezultatima u budućnosti.
Tekst i fotografije: Katarina Zeko, učiteljica TZK-a
Ove smo godine obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja na malo drugačiji način - u suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i naša je škola sudjelovala u akciji mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“ s ciljem povećanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, promicanja dostupnih resursa za pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja te pružanja podrške građanima te njihovo poticanje na razgovor i traženje stručne pomoći.
Učenici su kod psihologinje u uredu mjerili svoje raspoloženje kao i neki zaposlenici škole.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja bila je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. Stoga smo i na sjednici Učiteljskog vijeća izmjerili raspoloženje svim učiteljima/učiteljicama, ravnatelju i stručnim suradnicama.
Zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju na radnom mjestu?
Većinu ili barem pola dana provedemo na radnom mjestu. Sigurno i zdravo radno okruženje pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitni čimbenik. Nezdravi radni uvjeti predstavljaju rizik za mentalno zdravlje. Posljedično, smanjuje se zadovoljstvo i kvaliteta života te opada radna produktivnost. Velika je razlika idemo li na posao sa strahom, napetosti i grčem u želucu ili pak znamo da će nas na poslu dočekati ugodna radna atmosfera, kolege s kojima možemo surađivati i porazgovarati, dobri odnosi s nadređenima. Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju, osiguravajući osjećaj svrhovitosti i stabilnosti. Loši radni uvjeti (organizacija rada, prostor, uvjeti, međuljudski odnosi, plaća…) može se negativno odraziti na zaposlenike i njihovo mentalno zdravlje - na samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, produktivnost, odsustva s posla.
Dva glavna načina suočavanja sa stresom:
Pokazano je da je zadovoljstvo životom (Brkić i Rijavec, 2011.) veće ako je veća usmjerenost na problem, a manje što je veća usmjerenost na emocije. Dakle, suočavanje usmjereno na problem pridonosi životnom zadovoljstvu, dok ga suočavanje usmjereno na emocije smanjuje.
Ljudi se počnu osjećati bolje kad se usmjere na problem koji je izvor stresa. Također, problemu usmjereno suočavanje, kad je efikasno, poboljšava vezu pojedinca s okolinom što dovodi do pozitivnije kognitivne procjene, a time i do pozitivnijih emocionalnih odgovora. Osobe koje pri suočavanju sa stresom na poslu u većoj mjeri koriste strategije usmjerene na emocije, češće će i snažnije osjećati nesigurnost, strepnju, potištenost, kao i osjećaj da nisu u stanju prihvatiti stres. Uz to će snažnije i češće izražavati fiziološke tegobe kao što su tjelesni problemi, iscrpljenost i slabost, brzo zamaranje i otežana koncentracija na poslu (Grgin i sur., 1995.). One osobe koje percipiraju situaciju na poslu kao nepromjenjivu ili kao malo promjenjivu, češće se suočavaju s njom usmjeravajući se na emocije. Kako taj način suočavanja nije naročito uspješan u smislu mijenjanja stresne situacije, to s vremenom dovodi do negativnih posljedica koje se očituju kroz niz emocionalnih i fizioloških tegoba.
Ako se kronični stres na radnom mjestu ne liječi ili ublažava, može dovesti do sagorijevanja na poslu (Kyriacou, 2001.; Kokkinos, 2007.) i nezadovoljstva poslom (Salami, 2010.).
Zato je bitno da svatko od nas brine za vlastito blagostanje i mentalno zdravlje. Naučite tehnike upravljanja stresom i budite svjesni promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.
Suočavanje s izvorima stresa
Na neke od navedenih izvora ne može se utjecati uopće, na neke može donekle, dok su neke uvelike pod osobnom kontrolom.
Osobama se savjetuje:
Istraživanja pokazuju da akcije poput traženja potpore od suradnika pozitivno djeluju na ublažavanje stresa.
Osim toga, poželjno je održati ravnotežu između posla i osobnog života – zdrav i radostan život izvan posla pozitivno će utjecati na samosvijest i unutarnju snagu za rješavanje problema na radnom mjestu.
Psihologinja škole,
Zvončica Kučanda
Naši su se najmlađi učenici različitim kreativnim aktivnostima sa svojom učiteljicom, Ivanom Oremuš cijeli tjedan pripremali za proslavu Dana kruha.
Na satu hrvatskoga jezika dramatizirali su priču, Od zrna do kruha, na satu glazbene kulture pjevali pjesmu , Mlin, potom su integracijom nastavnih sadržaja prirode i društva, hrvatskoga jezika, matematike i likovne kulture od tijesta izrađivali oblike geometrijskih tijela i slova koje su potom ispekli i zasladili se. Naravno, počastili su zanimljivim keksićima i sve učenike koji su za vrijeme velikoga odmora svratili u učionicu 1. razreda, a bilo ih je mnogo. Svi su rekli da su bili odlični. Vrhunac proslave bio je na svetoj misi u nedjelju, 13. listopada na kojoj su prvašići svi sa svojim roditeljima i sudjelovali. S roditeljima su pripremili kruh i peciva koje su poslije svete mise ponudili mještanima na prigodno ukrašenoj klupi blagom iz starih škrinja njegujući kulturnu baštinu zavičaja.
Od prikupljenih sredstava dio novca uplatili su za Marijine obroke.
Fotografije govore više od riječi pa pogledajte i u fotogaleriju.
Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica
Dane kruha i zahvalu za plodove zemlje učenici, roditelji te djelatnici škole obilježili su 13. listopada. Roditelji, djeca, mame, bake, učitelji i razrednici postavili su primamljive pekarske proizvode na štand. Nakon što smo kušali proizvode, u župi svetog Mateja u Bizovcu naši su se učenici, djelatnici i roditelji okupili na svetoj misi. Obilježavanje Dana kruha ima za cilj očuvati običaje našeg naroda kao dio nacionalne kulturne baštine.
Učenici drugog razreda pripremili su igrokaz Kad nekom ponudiš kruha, a učenici trećeg razreda imali su igrokaz Kako se dolazi do kruha te Molitva za hrvatski kruh.
Učenike su pripremale vjeroučiteljica Marina Školka te učiteljice Romana Žužić te Branka Kranjčević.
pano u školi povodom Dana kruha koji je uredila vjeroučiteljica Marina Školka s učenicima
učenice petog razreda
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i Goethe-Institut Kroatien, u suradnji s dvjema medijskim pedagoginjama iz Njemačke, Astrid Meckl i Raphaelom Müller iz Instituta za medijsku pedagogiju JFF u Münchenu, žele pridonijeti jačanju samopouzdanja kod djevojčica i djevojaka i svijesti o postojanju rodnih i drugih stereotipa na internetu i društvenim mrežama te poticati pozitivnu sliku o vlastitom izgledu u online okruženju za djevojčice i djevojke u dobi od 10 do 16 godina.
učenice osmog razreda
Kao rezultat njihove suradnje nastao je projekt Svoja u koji se od ove školske godine uključila školska knjižničarka Katarina Antolašić s učenicama od petog do osmog razreda.
Prva faza projekta je Filtirana ljepota tijekom koje su učenice istraživale utjecaj kamera filtera na fotografiji lica. Cilj ove radionice bio je promijeniti percepciju ljepote te razviti zdrav odnos prema vlastitom izgledu.
Na kraju radionice napravili smo pano s poticajnim i ohrabrujućim porukama.
Dragi učenici, roditelji, učitelji i stanovnici Općine Bizovac,
pozivamo vas da s nama obilježite Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se svake godine obilježava 10. listopada. U suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i naša škola će sudjelovati u akciji mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“ s ciljem povećanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, promicanja dostupnih resursa za pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja te pružanja podrške građanima i njihovo poticanje na razgovor i traženje stručne pomoći.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, a pokrenula ga je 1992. godine - s ciljem poticanja ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglašavanja važnosti njegove promocije - Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health - WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Organiziranjem ovog javnog događaja i uključivanjem u akciju mjerenja raspoloženja želimo aktivno uključiti ne samo naše učenike, roditelje i djelatnike škole već i stanovnike Općine Bizovac ispunjavanjem upitnika o mentalnom zdravlju, a svi zainteresirani imaju priliku izravno od psihologa dobiti povratne informacije o emocionalnom stanju i raspoloženju.
Upitnik o mentalnom zdravlju možete doći ispuniti 10. listopada u uredu kod psihologinje škole u radnom vremenu od 8 do 14 sati i podržati akciju mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“.
Psihologinja škole,
Zvončica Kučanda
Gubitak hrane i otpad hrane postale su globalno važne teme. Stručnjaci i kreatori politika slažu se da gubitak hrane uzrokuje značajne ekonomske, ekološke i društvene štete. Koliko je problem velik?
Kako bi se podigla svijest o ovom problemu, UN je proglasio 29. rujna "Međunarodnim danom svijesti o gubitku i otpadu hrane".
Cilj12.3 Globalnih ciljeva održivog razvoja UN-a "poziva na prepolovljenje globalnog otpada hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanjenje gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca (uključujući gubitke nakon žetve) do 2030. godine".
(Tekst i grafike preuzete s https://www.foodeducators.eu/hr/)
Kako bi i kod naših učenika podigli svijest o štetnim posljedicama i utjecajima bacanja i gubitka hrane, proveli smo radionice u 4. i 5. razredima na temu Smanjenje gubitka i otpada hrane. Učenici su naučili kako prepoznati i opisati praktične korake za smanjenje otpada hrane, definirati i razlikovati pojmove "gubitak hrane" i "otpad hrane". Razmislili su koje zakone i programe bi država trebala donijeti kako bi se problemu pristupilo na nacionalnoj razini. Nakon ove radionice, učenici bolje razumiju ekonomske, ekološke i društvene posljedice gubitka i otpada hrane. Svoje znanje o čuvanju prehrambenih proizvoda i posljedicama bacanja hrane provjerili su sudjelovanjem u kvizu a nakon toga su razvili i predstavili planove za smanjenje otpada hrane u svojim domovima i donijeli odluke kojih se već danas mogu početi pridržavati kako bi bacali što manje hrane.
Psihologinja Zvončica Kučanda
Ostale fotografije pogledajte ovdje.
Plesni centar Tala sa svojom originalnom točkom Polygon gostovao je u našoj školi 2. listopada 2024. U predstavi Polygon uživali su naši mlađi učenici iz Bizovca i Creta. Predstava nas kroz ples uči o važnosti prijateljstva i radosti u našim životima. Voditeljica radionice bila je Larisa Lipovac Navojec, a uz nju su u realizaciji ove radionice sudjelovali Branko Banković, Andrea Simončić i Hrvoje Jelinčić. Njihova je izvedba provedena u sklopu projekta „Ruksak (pun) kulture“ Ministarstva kulture i medija u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Nadamo se da ćemo ih opet vidjeti u našoj školi! Vaši Crveni vas čekaju!
Tekst i fotografije: Katarina Brkić, 8.a