preskoči na sadržaj

Osnovna škola Bratoljuba Klaića, Bizovac

Login
Kalendar
« Kolovoz 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Anketa
Dnevno provedem za računalom :





Korisni linkovi
 

Flag Counter

 

 

 

  

   
 
       
       
 
 
        
        
       
 
      

 

   

      

 

    

 

   

     

     

     

   

    

 

    
 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 11. 2010.

Ukupno: 266513
Ovaj mjesec: 1875
 

 

Facebook stranica školske knjižnice

MREŽNI KATALOG ŠKOLSKE KNJIŽNICE:

Sportske radosnice

Klikni na ikonu

Školska knjižnica

Područne škole

    Područna škola Brođanci

    Područna škola Samatovci

   Područna škola Habjanovci

   Područna škola Cret Bizovački

 

 

   

   

 
   
 
   
 
  
 
 
Upute za razrednike:
e-Dnevnik za razrednike
Upute za nastavnike:
e-Dnevnik za nastavnike

     Bizovački divan

 

 

 

 

Naše vijesti
Uskršnje iznenađenje u Habjanovcima....
Velimir Kunzinam / datum: 28. 3. 2024. 12:40

U našu školu, na veselje naših učenika, učiteljice i tete, stigli su slatki paketići koje su nam ovom prigodom donirali Općina Bizovac i načelnik Srećko Vuković te predsjedništvo Olimpijade starih športova.

 
Zahvaljujemo se na ovom lijepom iznenađenju i želimo svima              Sretan i blagoslovljen Uskrs!

[OPŠIRNIJE]



Nagrada za drugo mjesto u sakupljanju papira!
Marija Čelar / datum: 26. 3. 2024. 18:38

Već tradicionalno trudimo se biti uspješni u sakupljanju starog papira, pa smo i ovoga puta uspjeli osvojiti drugo mjesto ( za 1. polugodište).

Naš gospodin Weber iz iz DS Smitha posjetio je našu školu i uručio nam lijepe poklone učenicima kao nagradu za trud.Dobili smo rekete i loptice, slušalice i lijepe eko satove za naše učionice.
Ovim putem zahvaljujemo svima koji nam pomažu u sakupljanju papira u našoj školi ( roditelji, bake , djedovi, mještani....) i potičemo na buduću suradnju.
 

[OPŠIRNIJE]



Posjet udruzi "Čuvari baštine", Habjanovci
Marija Čelar / datum: 26. 3. 2024. 18:33

Bliži nam se Uskrs i povodom toga velikog blagdana organizirali smo posjet Eko – etno udruzi “Čuvari baštine” u Habjanovcima. Udruga je nedavno utemeljena i njezine članice (među kojima je naša već poznata Caterina Novoselić,  vlasnica Etno kuće “Abljanovci” u Habjanovcima) vrlo su nas srdačno dočekale.

Naši su učenici upoznali način tkanja na tkalačkom stanu  i podsjetili su se kako su stari naši živjeli i radili u prošlosti. Zajedno smo izrađivali ekološke uskršnje košarice od prirodnih materijala (karton, stara tkanina) i doista smo uživali u njihovom stvaranju.

Učenici su imali zadatak u dvorištu Etno kuće pronaći skriveno gnijezdo s jajima I poklonima. Bilo  je uzbudljivo istraživati dvorište i pronaći gnijezdo. Sreća i uzbuđenje učenika kada su ga pronašli bilo je ogromno.

Veselimo se ponovnom susretu nekom drugom prigodom.

 

Fotogalerija


[OPŠIRNIJE]



Svjetski i Europski tjedan novca
Velimir Kunzinam / datum: 26. 3. 2024. 18:23

Svjetski tjedan novca vodeći je globalni događaj podizanja svijesti o važnosti financijskog obrazovanja djece i mladih od najranije životne dobi u cilju donošenja informiranih financijskih odluka te u konačnici postizanja financijske dobrobiti i otpornosti. 
Europski tjedan novca je godišnja inicijativa koja uključuje mlade u više od 35 europskih zemalja s aktivnostima kao što su nastava u učionici, seminari, konferencije, Europski kviz o novcu i drugo. 


Cilj obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca je financijskim obrazovanjem unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje financijskih kompetencija koje su nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu.
U tjednu od 18. do 24. ožujka 2024. godine nizom aktivnosti obilježit će se Svjetski i Europski tjedan novca s posebnim naglaskom na uključivanje djece i mladih u projekte i programe vezane uz unaprjeđivanje financijske pismenosti.

Naša se škola uključila u obilježavanje ovog tjedna. Učenici 1. a razreda matične škole sa svojom učiteljicom Romanom Žužić su na satu matematike učili o novim novčanicama i kovanicama eura te su ponavljali zbrajanje i oduzimanje uz pomoću novca. Isto tako razgovarali su o vrijednosti novca te što sve mogu kupiti za određenu svotu.

Učenici područne škole Habjanovci s učiteljicama Sanjom Drahotuski i Marijom Čelar su održali radionice financijske pismenosti na satu razrednika. Raspravljali su o vrijednosti novca, kako novac zaraditi te na koji način ga potrošiti. Na satu likovne kulture su izrađivali  svoje kasice od različitih materijala te razgovarali o štednji.

Učenici 1. i 4. razreda područne škole u Samatovcima su izradili svoj projekt za unaprjeđenje pismenosti te su svojim školskih kolegama objasnili uvođenje eura u Hrvatskoj te kako i zašto štedjeti.

Izvor: Obilježavanje Svjetskog i Europskog tjedna novca

 

Fotogalerija


[OPŠIRNIJE]



Svjetski i europski tjedan novca
Katarina Antolašić / datum: 25. 3. 2024. 08:30

Učenici razredne nastave područne škole Samatovci sa svojom su učiteljicom Hildom Čapo, od 18. do 24. ožujka obilježili Svjetski i europski tjedan novca, s ciljem promicanja financijske pismenosti među mladima.

Kako su učenici područne škole obilježili ovaj tjedan, pogledajte u fotogaleriji


[OPŠIRNIJE]



Natjecanje iz financijske pismenosti
Velimir Kunzinam / datum: 7. 3. 2024. 12:08

Dana 29. veljače učenici 7. a razreda Leo Jugović, Lara Mikličanin i Lovro Miškov sudjelovali su na natjecanju iz financijske pismenosti koje organizira Štedopis-Institut za financijsko obrazovanje. Natjecanju je pristupilo 816 ekipa te su odgovarali na pitanja o novcu i financijama preko platforme Kahoot!. Iako naši učenici nisu osvojili novčanu nagradu, zabavili su se i naučili nešto novo te im čestitamo na trudu i sudjelovanju.


[OPŠIRNIJE]



STRES U ŠKOLI
ZVONČICA KUČANDA / datum: 5. 3. 2024. 19:54

Možemo li uopće dobro brinuti o učenicima a da se pri tom ne zapitamo kako su njihovi učitelji?

Što je stres? STRES je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima ili zahtjevima svoje okoline kojima se ne uspijeva prilagoditi. To je psihološki i fiziološki odgovor na događaje koji su na neki način poremetili našu osobnu ravnotežu. Situacije koje izazivaju stres nazivamo STRESORIMA. Stres je sastavni dio života i jednostavno je neizbježan. No dobra stvar je da ga možemo kontrolirati i time izbjeći situacije gdje on kontrolira nas i našu svakodnevnicu.

Stresori ne izazivaju jednak doživljaj kod svake osobe. Na doživljaj utječe naša interpretacija pojedine situacije. STRESORI: - tjelesni (izloženost jakoj buci, velikoj vrućini ili hladnoći, jakoj boli) - psihički (izloženost raznim međuljudskim sukobima, u obitelji, na poslu, izloženost neuspjesima, psihološkim konfliktima i frustracijama) - socijalni (izloženost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama društvenih odnosa i sl.)

Stresne situacije ne moraju biti samo negativna zbivanja. Svaka nova situacija, koja zahtijeva veliki prilagodbeni napor, za pojedinca može biti stresna. Način na koji će se pojedinac nositi sa stresorom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja.

ZNAKOVI/SIMPTOMI I REAKCIJE NA STRES:

Stresovi mogu biti akutni i kronični. Posljedice kroničnog stresa su tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija... Prema jakosti stresovi su: 1. Mali svakodnevni stresovi (gnjavaže) - prometna gužva, nedostatak vremena za obavljanje svih poslova, nesporazumi na poslu, u obitelji, sitni kvarovi, gubitak osobnih stvari... 2. Veliki životni stresovi - teške bolesti, smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, veliki materijalni gubitak, izloženost dugotrajnoj gladi, prognanstvo i izbjeglištvo... Većina ljudi uspije prevladati te stresove nakon nekog vremena, a kod manjeg broja ostaju trajne posljedice. 3. Traumatski životni stresovi - zarobljeništvo, izloženost nasilju, silovanju, mučenju, prisustvovanje nasilju ili pogibiji bliske osobe... Ti stresovi nadilaze mogućnosti prikladnog suočavanja. Većina ljudi ima osjećaj bespomoćnosti. Kod životnih stresova nema mogućnosti racionalizacije i nalaženja dobrog razloga za nešto loše što nam se dogodilo.

UČITELJI I STRES

Mnogi se slažu da je učiteljski posao jedan od najstresnijih -> neuravnotežena raspodjela tjedne nastave, predugi radni dani u školi, prekratak odmor i slične karakteristike učiteljskog rada prisiljavaju na svakodnevno prilagođavanje. Učitelji dnevno provedu znatan broj sati rada u nastavi, nerijetko pred skupinom koja nije dovoljno motivirana za učenje. Oni igraju mnoge uloge u procesu podučavanja – roditelja koji podržava, voditelja koji disciplinira i postavlja zadaće, motivatora koji stimulira na učenje, izvor informacija.

Poznate hrvatske autorice, Majda Rijavec i Dubravka Miljković, 2007. su godine provele istraživanje u kojemu su od učitelja tražile da napišu svoja pozitivna i negativna iskustva u svakodnevnom radu u školi. Najviše pozitivnih iskustava koja su učitelji naveli rezultat su neposrednog rada s učenicima. Spoznaja da učenici imaju povjerenje u učitelja, dječji pogled, osmijeh, veselje koje učenici pokazuju kad učitelj dolazi na sat ili negodovanje zbog završetka sata, neki su od izvora zadovoljstva učiteljskim poslom. Negativna su iskustva, s druge strane, najviše rezultat administrativnih zahtjeva posla i općeg stava društva prema školi. Učitelji su, primjerice, naveli da su izrazito nezadovoljni svojim poslom kad se u pitanje dovede njihova dobronamjernost, kad ih roditelji gledaju s visoka, kad im se, poput u navedenoj dosjetci, prigovara jer imaju tri mjeseca godišnjeg odmora, kad ih se „tlači“ administracijom i slično.

Istraživanja koja se bave glavnim dimenzijama učiteljskog stresa najčešće ukazuju na međusobno slične izvore stresa. Neki od njih fizičke su naravi (npr. prevelik broj djece u razredu ili loša opremljenost škole), dok su drugi više psihološke naravi (npr. loši odnosi u školi, zahtjevni roditelji). Jedan autor navodi sljedeće izvore stresa: poučavanje nemotiviranih učenika, održavanje discipline u razredu, vremenski pritisak i preopterećenost administrativnim poslovima, suočavanje s promjenama, izloženost stalnoj procjeni od strane drugih, odnosi s kolegama, samopoštovanje i status, administracija i upravljanje, konflikti uloga, te loši radni uvjeti. Koliko će navedeni izvori doista biti stresni, ovisi i o karakteristikama samog učitelja – radnom iskustvu, razini kompetentnosti i samopoštovanja, karakteristikama ličnosti ili pak strahu od negativne evaluacije.

Brkić i Rijavec, 2011. - Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da nema značajnih razlika u percepciji izvora stresa, strategijama suočavanja sa stresom, te osjećaju životnoga zadovoljstva između učitelja razredne i učitelja predmetne nastave iako se u nekim istraživanjima ukazuje se da su učitelji razredne nastave značajno zadovoljniji zanimanjem negoli učitelji predmetne nastave i srednjoškolski nastavnici. Pokazano je da je zadovoljstvo životom veće ukoliko je veća usmjerenost na problem, a manje što je veća usmjerenost na emocije. Dakle suočavanje usmjereno na problem pridonosi životnom zadovoljstvu, dok ga suočavanje usmjereno na emocije smanjuje. Izvori stresa nisu se pokazali kao značajni prediktori životnog zadovoljstva. Dakle, za životno zadovoljstvo strategije suočavanja značajnije su nego vrste i intenzitet stresora.

Kod učitelja koji pri suočavanju sa stresom na poslu u većoj mjeri koriste strategije usmjerene na emocije, češće i snažnije će biti prisutan osjećaj nesigurnosti, strepnje, potištenosti, kao i osjećaj da nisu u stanju prihvatiti stres. Uz to oni će snažnije i češće izražavati fiziološke tegobe kao što su tjelesna, iscrpljenost i slabost, brzo zamaranje i otežana koncentracija na poslu (Grgin i sur., 1995.).

Istraživanja u području strategija nošenja sa stresom ističu da se ljudi počnu osjećati bolje kad se usmjere na problem koji je izvor stresa. Također, problemu usmjereno suočavanje, kad je efikasno, poboljšava vezu pojedinca s okolinom što dovodi do pozitivnije kognitivne procjene, a time i do pozitivnijih emocionalnih odgovora. Naime, oni učitelji koji percipirajući školsku situaciju kao nepromjenjivu ili kao malo promjenjivu, često se suočavaju s njom usmjeravajući se na emocije. Kako taj način suočavanje nije naročito uspješan u smislu mijenjanja stresne situacije, to s vremenom dovodi do negativnih posljedica koje se očituju kroz niz emocionalnih i fizioloških tegoba koje doživljavaju na poslu (Grgin i sur., 1995.).

Slavić i Rijavec, 2014. - Psihološki stres i dalje utječe na zdravlje učitelja i socijalne odnose u školama. Ako se kronični stres na radnom mjestu ne liječi ili ublažava, može dovesti do sagorijevanja na poslu (Kyriacou, 2001.; Kokkinos, 2007.) i nezadovoljstva poslom (Salami, 2010.). Školska kultura u kojoj učitelji doživljavaju zadovoljstvo i podršku ima direktan i utjecaj na nižu razinu stresa kod učitelja. U svom istraživanju su dobile rezultate koji pokazuju da učitelji doživljavaju nižu razinu stresa ukoliko imaju dobru suradnju s roditeljima i učenicima. Ta suradnja podrazumijeva da učitelji i roditelji često komuniciraju i dijele zajednička očekivanja vezana uz uspjeh učenika te da roditelji vjeruju u stručnu prosudbu učitelja. Također je važno da učenici sami prihvaćaju odgovornost za svoje školovanje. Učitelji su zadovoljniji poslom i životom ako uspostavljaju i održavaju suradničke odnose s ravnateljem. Vrlo im je važno da ravnatelj vjeruje u njihovu stručnu prosudbu te podržava i nagrađuje njihove inovativne ideje osmišljene za unaprjeđenje nastavne prakse. Učitelji očekuju da sudjeluju i u donošenju odluka na razini škole. Zadovoljniji su poslom i životom kad su učinkoviti u uspostavljanju suradničkih odnosa s roditeljima i učenicima.

POSLJEDICE STRESA

Stres učitelja može imati višestruke negativne posljedice. Najučestaliji simptomi dugotrajnog stresa na radnome mjestu su anksioznost, depresivnost, frustriranost, neprijateljsko ponašanje prema učenicima i kolegama, emocionalna iscrpljenost i prekomjerna napetost. Oni najčešće rezultiraju smanjenjem samopoštovanja i porastom nezadovoljstva poslom, što konačno može rezultirati i napuštanjem profesije. Stres, osim na učiteljevo profesionalno postignuće i njegov psihosocijalni status, može negativno utjecati i na školu kao organizaciju, ali i na psihosocijalni status obitelji učitelja. Kako bi se te posljedice spriječile, važno je prepoznati izvore stresa i razviti strategije suočavanja s njime.

SUOČAVANJE S IZVORIMA STRESA

Na neke od navedenih izvora stresa učitelj ne može utjecati uopće, na neke može donekle, dok su neke uvelike pod njegovom kontrolom.

Učiteljima se savjetuje: • da uoče i počnu rješavati probleme što prije te da razviju umijeća i postupke koji će im pomoći u obavezama koje imaju, posebice organizacijska umijeća i ona za raspoređivanje vremena

• da razmisle jesu li sami odgovorni za neke izvore stresa – primjerice, nepotrebne sukobe s učenicima ili kolegama ili prihvaćanje teških obaveza

• da o svemu razmisle unutar konteksta i pokušaju oblikovati realistična očekivanja o svojim i tuđim mogućnostima

• na osobnoj razini da popričaju s drugima o svojim brigama i problemima.

Istraživanja pokazuju da akcije poput traženja potpore od suradnika pozitivno djeluju na ublažavanje stresa. Osim toga, poželjno je održati ravnotežu između posla i osobnog života – zdrav i radostan život izvan škole pozitivno će utjecati na samosvijest i unutarnju snagu za rješavanje problema unutar škole.

SUOČAVANJE S IZVORIMA STRESA U RAZREDU

Učitelji bi trebali spoznati da nisu odgovorni baš za sve. Što se tiče discipline u razredu - neki učenici jednostavno imati više disciplinskih problema od drugih, te zahtijevati više truda, vremena i energije - prihvaćanje činjenice da postoje „teži“ učenici implicira da učitelji ne moraju biti svemogući – njihova je odgovornost da učine najbolje što mogu, surađuju s roditeljima i savjetuju se sa stručnjacima (psihologom, pedagogom, defektologom, liječnikom). Prije nego učitelj ponašanje učenika shvati osobno i naljuti se, bilo bi dobro provjeriti o čemu se radi. Čak i ako učenik doista želi biti bezobrazan, velika je vjerojatnost da to čini jer ne zna na konstruktivan način izraziti svoju ljutnju i ima nisku razinu samopoštovanja, a ne jer želi nauditi učitelju.

NOŠENJE SA STRESOM

Iako se neki disciplinski problemi, problemi s papirologijom, zahtjevnim roditeljima ili neka druga vrsta problema ne mogu izbjeći, njihov se stresan utjecaj može smanjiti. Promjena perspektive prema tim problemima jedan je od načina suočavanja s njima. U čovjekovoj je prirodi da se na dobre stvari u životu brzo privikne, a da mu loše sve više i više smetaju. Isto tako, negativni događaji imaju jači i dugotrajniji utjecaj od pozitivnih. Promjena perspektive podrazumijeva namjerno prisjećanje, primjerice, pozitivnih strana učiteljskog posla. Rijavec i Miljković (2010.) predlažu aktivnost u kojoj se na list papira napiše 10 razloga zbog kojih je dobro biti učitelj ne bi li taj popis služio kao podsjetnik u trenucima stresa izazvanim poslom. Također, korisno je namjerno se prisjetiti pozitivnih događaja. Primjerice, podsjetiti se na kraju dana na tri dobre stvari koje su se taj dan dogodile. Svrha te aktivnosti je olakšati nošenje s posljedicama stresnih događaja i povećati životno zadovoljstvo.

Suvremeni pristupi proučavanju stresa na poslu ističu da su intervencije usmjerene na osvješćivanje predanosti poslu učinkovitije od intervencija koje ublažavaju stres. Veće zadovoljstvo poslom i posvećenost istom više motivira učitelja za rad i podiže njegov osobni angažman unutar škole, dok niže zadovoljstvo poslom onemogućava potpunu posvećenost radu, odnosno rezultira smanjenom kvalitetom rada učitelja, neodgovarajućom komunikacijom s učenicima i narušenom razrednom klimom.

LITERATURA

Brkić, I., Rijavec, M. (2011). Izvori stresa, suočavanje sa stresom i životno zadovoljstvo učitelja razredne i predmetne nastave. Napredak: Časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, vol. 152, no. 2, str. 211 – 225.

Slavić, A., Rijavec, M. (2014). Školska kultura, stres i dobrobit učitelja. Napredak: Časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, vol. 156, no. 1-2, str. 93-113.

 

Zvončica Kučanda


[OPŠIRNIJE]



Županijska smotra LiDraNo
Katarina Antolašić / datum: 1. 3. 2024. 08:35

27. veljače dramska grupa Dramolet (Tia Franjić, Iva Drašković, Stella Špehar i Filip Bogdanić) sudjelovali su na  Županijskoj smotri LiDraNo u Kulturnom centru u Osijeku, s prerađenim dramskim tekstom Sad mi je ovako (Marija Šorša). Od dvanaest dramskih grupa koje su se predstavile u Kulturnom centru, tri su dramske grupe predložene za državnu razinu, jedna od njih je i naša dramska grupa Dramolet.


[OPŠIRNIJE]



Dan ružičastih majica - PŠ Habjanovci
Velimir Kunzinam / datum: 28. 2. 2024. 17:43

U PŠ Habjanovci obilježili smo Dan ružičastih majica- Međunarodni dan suzbijanja vršnjačkog nasilja.Taj dan obukli smo ružičaste majice kao znak podrške ovoj odličnoj ideji.Naši vrijedni učenici izrađivali su plakate s pozitivnim i motivirajućim prijateljskim porukama koji nam služe kao podsjetnik koiko je  prijateljstvo puno razumijevanja i uvažavanja važno da izrastemo u tople i divne ljude.

Evo nekoliko fotografija koje prikazuju te trenutke😊...
             
      

 


[OPŠIRNIJE]



ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE
Ivana Oremuš / datum: 26. 2. 2024. 16:52

26. veljače 2024. godine učenik 4.a razreda Fran Blažević sa svojom je učiteljicom i mentoricom Ivanom Oremuš sudjelovao na Županijskom natjecanju iz matematike koje se održalo u Osnovnoj školi Mladost u Osijeku.

Franu od srca čestitamo na uloženom trudu i postignutom uspjehu te mu želimo puno uspjeha tijekom školovanja.


[OPŠIRNIJE]



Županijsko natjecanje u futsalu za djevojke 31. siječnja u Osijeku
KATARINA ZEKO / datum: 18. 2. 2024. 16:37

Nakon osvojenog međuopćinskog turnira ekipa naših mladih nogometašica u sastavu: Rea Tubić, Mia Mazur, Ana Pajnić, Iva Salapić, Lara Mikličanin, Maša Iličić, Dora Čadek i Katarina Brkić, plasirala se na županijski turnir. Prilikom otvorenja natjecanja vidjeli smo da neće biti lako jer je svaka škola imala po nekoliko odličnih igračica. No to nas nije obeshrabrilo jer i mi imamo talentiranih djevojaka koje imaju želju i volju za pobjedom. Nakon izvlačenja skupina protivnice su nam bile učenice iz OŠ „Đakovački Selci“ te OŠ Mate Lovraka iz Vladislavaca. Prvu smo utakmicu odigrali sa Selcima i završila je našom pobjedom 3 : 1. Iako su samo tri gola završila u protivničkoj mreži, dominirali smo tijekom cijele utakmice. No, s učenicama iz Vladislavaca bila je obrnuta situacija. Napadale su, zabijale i pobjeđivale, a mi nismo imali znanja i vještina da ih zaustavimo te smo izgubili 6 : 0. Na temelju tih rezultata odigrana je utakmica odluke za treće mjesto s Osnovnom školom iz Magadenovca. Dobro smo počeli te vrlo rano i poveli s 1 : 0. Pred kraj poluvremena primili smo gol te na odmor otišli s rezultatom 1 : 1. I u drugom poluvremenu smo poveli, ali i primili gol te je konačan rezultat bio 2 : 2. U takvom slučaju pucaju se šesterci za pobjednika. Tek nakon sedme serije raspucavanja promašili smo, a oni zabili. Time smo osvojili četvrto mjesto. Čestitke djevojkama na trudu i upornosti, a sreće možda bude malo više sljedeće godine.

Tekst i fotografije: Katarina Zeko, učiteljica TZK-a


[OPŠIRNIJE]



Županijsko natjecanje u graničaru 26. siječnja 2024. u Belom Manastiru
KATARINA ZEKO / datum: 18. 2. 2024. 16:33

Naši učenici i učenice sudjelovali su na Županijskom natjecanju u graničaru. Kao i u svakom sportu, pravo nastupa na ovoj razini ima 7 škola (pobjednici općinskih natjecanja). U ždrijebu nismo bili sretne ruke te smo dobili tzv. skupinu smrti: dvije osječke škole te škola iz Đakova. Unatoč bolestima, ozljedama te natjecanju iz matematike koje se održavalo isti dan, skupili smo ekipu koju su činili: Julija Domanovac, Hana Drlje, Antonija Kenfelja, Kiara Nikolin, Ena Vnučec, Borna Katančić, Adam Živković, Jakov Gudelj, Domagoj Stanić i Ivan Kranjčević.

Prvi set natjecanja uglavnom smo vodili i dobro smo se držali, no nekoliko neprisiljenih pogrešaka dovelo je do gubitka seta na vrijeme. Drugi smo set također izgubili te smo time izgubili i svaku mogućnost prolaska u finale. Protiv škole iz Đakova vodili smo cijelo vrijeme te pobijedili 2 : 0. Tim smo rezultatom zauzeli treće mjesto u skupini. Učenici su dali sve od sebe i zajedno proveli jedan poticajan sportski dan.

Tekst i fotografije: Katarina Zeko, učiteljica TZK-a


[OPŠIRNIJE]



DAN SIGURNIJEG INTERNETA JE OBILJEŽEN I U NAŠOJ ŠKOLI!
Ivana Oremuš / datum: 15. 2. 2024. 11:14

6. veljače 2024. obilježili smo Dan sigurnije interneta. U nastavku možete pročitati više o svim aktivnostima koje smo provodili.

Učenici 4.a razreda integracijom nastavnih sadržaja prirode i društva, sata razrednog odjela i hrvatskog jezika cjelovito su pristupili temi sigurnog korištenja interneta.

Na satu razrednika upoznali su Neticu koja ih je slikovnicom, Netica u misiji dječje sreće, osnažila idejama kako biti sretan i bez interneta, ali budući da nam je internet nužan i koristan, rješavajući radnu bilježnicu, Sigurni s Neticom naučili su pet važnih pravila sigurnog korištenja interneta;

1.U slučaju doticaja s uznemirujućim sadržajima potražiti pomoć osobe od povjerenja.

2. Što su to  osobne informacije i s kime ih dijelimo.

3. Izbjegavanje susreta uživo s nepoznatim osobama.

4. Pravila pristojnog komuniciranja, važnost dobre lozinke.

5. Prikladni i neprikladni sadržaji za objavljivanje.

Na satu Prirode i društva odigrali su zanimljiv kviz o poznavanju interneta.

Učenici su nakon toga formativno samovrednovali svoje ponašanje na internetu kao prihvatljivo ili neprihvatljivo te izdvojili segmente koje trebaju unaprijediti.

Uz Pjesmu računalu, na šaljiv način upoznali su odnos autora prema svome računalu kao najvažnijem u svome životu i izrazili svoj odnos prema računalu te izradili strip o susretu dvaju miševa; poljskog i računalnog kao i plakat s preporukama sigurnog korištenja interneta.

   

                                                       

                                   Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica razredne nastave

Fotogalerija


[OPŠIRNIJE]



Međuopćinska smotra LiDraNo
Katarina Antolašić / datum: 13. 2. 2024. 08:59

9. veljače učenice dramske supine Tia Franjić, Iva Drašković te Stella Špehar sa svojom su mentoricom Katarinom Antolašić sudjelovali na Međuopćinskoj smotri LiDraNo u Osnovnoj školi Petrijevci, i to s prerađenim tekstom Sad mi je ovako, autorice Marije Šorše.

Riječ je o dramskom tekstu koji govori o odrastanju te odnosu tinejdžera i roditelja.

S našom dramskom skupinom 27. veljače sudjelovat ćemo na Županijskoj smotri LiDraNo u Kulturnom centru u Osijeku.


[OPŠIRNIJE]



APLIKACIJA ZA NARUČIVANJE ZA PREGLEDE I CIJEPLJENJE U AMBULANTI ŠKOLSKE MEDICINE - TERMINKO
Velimir Kunzinam / datum: 12. 2. 2024. 13:17
 


[OPŠIRNIJE]



„Ulovi lika s weba koji tvoje eure vreba“
Velimir Kunzinam / datum: 8. 2. 2024. 12:42

Policijski službenici za prevenciju i policijski službenici Odjela kibernetike Policijske uprave osječko-baranjske započeli su sa provođenjem preventivne kampanje „Web heroj“  s ciljem povećanja razine kibernetičke sigurnosti na području Hrvatske odnosno Osječko-baranjske županije.

Preventivna kampanja naziva „Web heroj“, pod sloganom „Ulovi lika s weba koji tvoje eure vreba“, provodi se kako bi se što većem broju građana približila važnost znanja o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminala, opasnostima te mjerama prevencije i zaštite.

Kampanja „Web heroj“ usmjerena je na tri ciljane skupine: opću populaciju građana, poslovne subjekte te djecu.

U 2022. godini, od različitih oblika kibernetičkih napada, najčešće internetskih prijevara, šteta je iznosila 6 milijuna eura, dok u 2023. godini iznosi više od 9,7 milijuna eura. Time je vidljiv porast od gotovo 50 posto, što ukazuje kako je ova kampanja uistinu potrebna. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 1781 kibernetički napad, od kojih 90 posto čine različiti oblici računalnih prijevara i to je porast od 11,5 posto u odnosu na 2022. godinu. Dakle, kriminal je porastao za 11 posto, dok je materijalna šteta porasla za 50 posto“.

Ministarstvo unutarnjih poslova tijekom 2023. godine zaprimilo je 40-ak kaznenih prijava na štetu građana i trgovačkih društava kojima počinitelji šalju lažne, tzv. „phishing“ poruke, najčešće putem elektroničke pošte ili SMS-a u ime hrvatskih poslovnih banaka, u kojima traže da se ažurira aplikacija za internet bankarstvo, no ta poveznica vodi na lažne stranice banaka na kojima građani unose svoje osobne podatke i budu materijalno oštećeni. Materijalna šteta od samo tih 40-ak kaznenih prijava iznosi dva milijuna eura.

Stranicu Web heroj možete pronaći na poveznici  https://webheroj.hr/https://youtu.be/R6zlXiKoAiI.


[OPŠIRNIJE]



Održana 20. Zimska škola fizike za učenike osnovnih škola
Katarina Antolašić / datum: 8. 2. 2024. 11:54

U subotu 3. veljače održana je 20. Zimska škola fizike za učenike osnovnih škola u Osijeku na Odjelu za fiziku. Meteorolog Zoran Vakula održao je predavanje “Vrijeme i klima”, na kojemu nas je upozorio na klimatske promjene i našu ulogu u njima.

Preko sedamdeset učenika sudjelovalo je na radionicama čija je zajednička tema bila struktura tvari. Tako su naši učenici sedmog razreda Roko Gojević i Bruno Rukavina kroz brojne pokuse istraživali strukturu tvari na radionicama “Gustoća tvari” i “Stanja tvari”. Osim toga, održan je i sajam projekata iz fizike, na kojemu su nastavnici predstavili projekte koje su provodili sa svojim učenicima.

Učenici su otišli zadovoljni, noseći nova znanja, prijateljstva i lijepe uspomene.

 

 

profesorice fizike


[OPŠIRNIJE]



Prijave za redovan upis u 1. razred osnovne škole
Velimir Kunzinam / datum: 5. 2. 2024. 14:51
Poštovani roditelji,
 

22. veljače 2024. godine u Nacionalnom informacijskom sustavu za upise u osnovne škole otvaraju se prijave za redovan upis u 1. razred osnovne škole. Roditelji će preko poveznice https://osnovne.e-upisi.hr/ moći podnijeti prijavu za upis svoga djeteta u 1. razred osnovne škole, sve do 31. ožujka 2024. godine.

U sustavu će roditeljima biti vidljivi opći podaci o djetetu te škola na čijoj se listi školskih obveznika dijete nalazi prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. Odmah po podnošenju prijave roditelji će moći odabrati mogućnosti koje im se nude u dodijeljenoj školi npr. izborne predmete, produženi boravak i sl. Također, ako imaju razloga za to, roditelji će prilikom podnošenja prijave moći izraziti želju za upis u drugu školu od one kojoj dijete pripada prema upisnom području.

Napominjemo, prijave za upis djece s utvrđenim teškoćama su otvorene već ranije, od 1. veljače 2024. godine do 31. ožujka 2024. godine.

Uz prijavu za redovne upise u 1. razred osnovne škole od 22. veljače 2024. godine do 31. ožujka 2024. godine, roditelji će moći podnijeti i zahtjev za prijevremeni upis u 1. razred osnovne škole kao i za privremeno oslobađanje od upisa u 1. razred osnovne škole.

S obzirom da se u sustav za elektroničke upise u osnovne škole ulazi preko portala e-Građani, roditelji koji nemaju vjerodajnice za ulazak u portal moraju se javiti školi kojoj pripadaju prema upisnom području koja će prijavu za upis njihovog djeteta izvršiti umjesto njih.

Za sve ostale informacije, termine testiranja u školi, liječničkih pregleda i laboratorijskih pretraga roditelji će pratiti mrežne stranice škole kojoj dijete pripada prema upisnom području.
 
 

[OPŠIRNIJE]



Upis djece u prvi razred osnovne škole
Velimir Kunzinam / datum: 31. 1. 2024. 11:56

NOVO

Ovogodišnji upis djece u prvi razred osnovne škole provodit će se elektroničkim putem.

Dana 22. veljače 2024. godine  u Nacionalnom informatičkom sustavu upisa u osnovne škole otvaraju se prijave za redovan upis u prvi razred osnovne škole.

Roditelji će preko poveznice https:// osnovne.e-upisi.hr/ moći podnijeti prijavu za upis svog djeteta u prvi razred, sve do 31. ožujka 2024. godine.

Prijave za upis djece s utvrđenim teškoćama su moguće već od 1.veljače pa do 31.ožujka.

Roditelji koji nemaju vjerodajnice za ulazak preko portala e-Građani neka se jave u matičnu školu.

Priopćenje

Plan upisa 2024


[OPŠIRNIJE]



PRVA POMOĆ- radionica Crvenog križa
Velimir Kunzinam / datum: 25. 1. 2024. 22:21

Djelatnice Gradskog društva  Crvenog križa Valpovo, 25. siječnja 2024. godine posjetile su učenike 4.a razreda i održale radionicu pružanja prve pomoći u slučaju lakših ozljeda.

Učenici su naučili kako postupati u slučajevima curenja krvi iz nosa, ogrebotina i manjih opeklina. Potom su praktično, u parovima uvježbavali postupak imobilizacije podlaktice trokutastom maramom, stavljanje zavoja na manje rane te zamatanje tjemena glave.

U ugodnom radnom ozračju učenici su aktivno uvježbavali pružanje prve pomoći i osvijestili važnost humanog ponašanja prema unesrećenima te podijelili osobna iskustva u kojima su i sami zatražili ili pružili nekome prvu pomoć.

Fotogalerija

                        Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica razredne nastave


[OPŠIRNIJE]



Informiranjem djece i roditelja o pirotehnici
Velimir Kunzinam / datum: 22. 1. 2024. 11:31

Kršenje zakonske zabrane posjedovanja i korištenja petardi i redenika te korištenje dopuštene pirotehnike od 27. prosinca do 1. siječnja ponovno su odnijeli živote životinja i uzrokovali teške ozljede djece, uništavanje imovine, zagađenje zraka i golem stres mnogima.

Unatoč tome, drugu godinu zaredom otkako je na snazi potpuna zabrana petardi i redenika za osobnu uporabu vide se pozitivni rezultati zakonske zabrane, s dosad najmanjim brojem ozlijeđenih osoba i prijavljenih materijalnih šteta. Zahvaljujući zakonskoj zabrani, primjetno je bilo i manje ispucavanja pirotehnike u odnosu na ranije godine, kada se pucalo već od 15. prosinca. Stoga smatramo da bi MUP trebao kroz akciju „Mir i dobro”, umjesto na apeliranje na odgovorno rukovanje pirotehnikom, još više staviti naglasak na činjenicu da su petarde i redenici zabranjeni tijekom cijele godine i da upravo ta zakonska zabrana daje rezultate, što potvrđuje nužnost da se ona i provodi u praksi. Iako se zakonska zabrana krši pa je i tijekom ovih blagdana bilo ozlijeđene ponajviše djece, a imamo i prijave o mačkama i psima koji su smrtno stradali od petardi, da nema zabrane petardi i redenika i da su dostupni kao što su bili prije zakonske zabrane, broj ozlijeđenih bio bi znatno veći. I  jedna izgubljena dječja šaka i jedna mrtva životinja zbog korištenja petardi je previše. Zato je zakonska zabrana korištenja petardi i redenika te kontrola njezine provedbe jedino što štiti od još većeg stradanja ljudi i životinja.

Kako bi se još više smanjila šteta od pirotehnike, predložili smo da MUP u Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu uvrsti izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja. Smatramo da se zakonskim izmjenama korištenje dopuštene pirotehnike kategorija F2 i F3 treba ograničiti samo na Silvestrovo i prve sate Nove godine – dakle, da se dopusti samo u razdoblju od 31. prosinca do 1. siječnja jer se 27., 28., 29. i 30. 12. ništa ne slavi pa nema ni logike da se tih dana dopušta ispucavanje pirotehnike. Ograničavanjem korištenja dopuštene pirotehnike na 31. 12. i 1. 1., kako su to već učinile mnoge države, dodatno bi se smanjili rizici za zdravlje građana, zagađenje okoliša, materijalne štete i požare te stradavanje životinja.

Naime, dopuštanje korištenja pirotehnike već od 27. 12. donosi brojne negativne posljedice. Riječ je o danima prije Nove godine, kada se ništa ne slavi, no dopušteno je i danju i noću korištenje određenih pirotehničkih sredstava. To nepotrebno narušava mir građana i pridonosi akumulaciji stresa i kod ljudi i kod životinja jer kada buka traje danima, teže ju je izdržati. Ispucavanje bučne pirotehnike osobito noću smeta svima koji sljedeći dan rade i ugrožava njihovu radnu sposobnost. Zato je jedino razumno da se, ako se već mora, korištenje odobrene pirotehnike dopusti od 31. 12., s obzirom na to da je Nova godina za većinu neradni dan pa im tada najmanje smeta. Buka pirotehnike već od 27. 12. osobito smeta bebama i maloj djeci koju roditelji ne mogu smiriti, bolesnim ljudima i životinjama. Oni moraju trpjeti pucanja danima. Ptice i druge divlje životinje danima nemaju mira i sve su iscrpljenije – ako nisu stradale ranije, stradat će na Novu godinu jer se već danima i noćima ranije nisu odmarale, već su uznemirene letjele okolo i onda ih doslovno dokrajče novogodišnji vatrometi. Zbog pucanja već od sredine prosinca, a osobito od 27. 12., veća je vjerojatnost pogibelji i za pse i mačke koji se boje glasne pirotehnike. Njima se danima nakupljaju strah i stres pri svakom bučnom ispucavanju pirotehnike i ta produljena patnja povećava im šansu za otkazivanjem srca na Novu godinu. To smo ove godine vidjeli na tragičnom primjeru psa Lorda iz udruge LePas, kojemu je, već izmučenom od pucanja danima ranije, ispucavanje pirotehnike u ponoć 1. siječnja uzrokovalo smrt od srčanog udara. Možemo s pravom pretpostaviti da se isto dogodilo nebrojenim psima na lancima i divljim životinjama čija su srca stala zbog terora pirotehnike. Mučenje pirotehnikom danima je trajalo i za bolesne i starije ljude, roditelje djece s autizmom, oboljele od PTSP-a, srčane bolesnike i druge ranjive skupine građana. 30. 12. u Makarskoj je smrtno stradala mačka kojoj je netko nanio teške ozljede pirotehničkim sredstvom i izazvao velike rane i ozljede kože i potkožja perianalnog područja uz obilno krvarenje te je trpjela nesnosne bolove. Da je korištenje dozvoljene pirotehnike dopušteno samo od 31. 12. do 1. 1., bilo bi mnogo manje boli, patnje i žrtava. Ograničavanjem na ta dva dana, smanjile bi se i velike materijalne štete koje su rezultat korištenja pirotehničkih sredstava.

Ističemo da je poseban problem kada se pirotehnička sredstva ne koriste povodom proslave (27., 28., 29., 30. 12., pa ni veći dio 31. 12. ne slavi se ništa), već je isključiva svrha njihova korištenja „zabava“ sama po sebi, i to u obične radne dane. Kao što su s pravom tijekom cijele godine zabranjeni petarde i redenici, tako bi sva dopuštena pirotehnika trebala biti zabranjena u dane koji prethode ulasku u Novu godinu jer njihovo korištenje nije ničim opravdano. Više dana kada je dopuštena pirotehnika povećava šansu za više opasnih eksperimentiranja s pirotehnikom i povećan broj ozljeda, materijalnih šteta, mrtvih životinja, otpad po parkovima i ulicama… Djeca će svaki dan baciti nešto od pirotehnike koju su dobili od roditelja – jedan dan u šaht, drugi dan na tuđi balkon ili dijete u kolicima, treći dan na psa ili mačku, četvrti dan će ju ugurati u bocu i pritom ostati bez prstiju ili ozlijediti oko. Kada bi korištenje dopuštene pirotehnike bilo moguće samo na dočeku Nove godine, ne bi bilo toliko dana za osmišljavanje sve luđih i opasnijih načina ispucavanja pirotehničkih sredstava i djeci bi se onemogućilo da koriste pirotehniku kao igračke za zabavu.

Kada ispucavanje pirotehnike traje danima, policija teže može kontrolirati puca li 12-godišnjak ili odrasla osoba jer ne stigne reagirati na sve takve situacije. Teško je i utvrditi o kojoj vrsti pirotehnike se radi pa bi to olakšalo i provedbu hvalevrijedne zabrane petardi i redenika. Samo zakonske zabrane educiraju i štite, što potvrđuje i manji broj ozljeda otkako je na snazi zabrana petardi, a upravo su one najopasnije jer služe jedino stvaranju eksplozija. Ljudi žele mir u dane kada se ništa ne slavi.

Osim toga, važno je naglašavati da djeca uopće ne smiju koristiti pirotehniku. Tijekom ovih blagdana najviše ozljeda od pirotehnike zadobila su djeca mlađa od 14 godina, iako je korištenje pirotehnike dopušteno osobama tek od navršenih 18 godina. Jedino stariji od 14 godina smiju koristiti pirotehnička sredstva isključivo iz kategorije F1. To znači da su djeca ozlijeđena od pirotehnike koju su im kupili roditelji, koji su zakonski odgovorni i za kršenje zakona i za posljedice korištenja pirotehnike. Osim što se roditelji u takvim slučajevima prijavljuju i sankcioniraju zbog kršenja odredaba Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, smatramo da bi trebali biti sankcionirani i zbog kršenja Kaznenog zakona. Omogućavanje i dopuštanje djetetu korištenja nedopuštene pirotehnike, što rezultira teškim tjelesnim ozljedama djeteta, predstavlja kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. Kaznenog zakona: „Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.” U članku se nadalje navodi da, ako je zbog toga kaznenog djela prouzročena teška tjelesna ozljeda djeteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako je prouzročena smrt djeteta, kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Roditelje teško ozlijeđenog djeteta trebalo bi prijaviti i nadležnom centru za socijalnu skrb.

Zbog svega navedenog apeliramo da se čim prije donesu zakonske izmjene kojima će se ograničiti uporaba dopuštenih pirotehničkih sredstava na 31. 12. i 1. 1., uz ostanak potpune zabrane petardi i redenika.


[OPŠIRNIJE]



HRIPAVAC (Pertussis/Veliki kašalj)
Velimir Kunzinam / datum: 8. 1. 2024. 16:11

Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece, a karakterizirana je napadima spazmatičnog kašlja. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.

Prosječna inkubacija je 9-10 dana (raspon 6-20 dana). Rezervoar bolesti je čovjek.

Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični:

- direktni kontakt sa izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe,

- zrakom, vjerojatno velikim kapljicama

- indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko).

Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece. Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju). Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti.

Bolest ima tri stadija:

1. stadij - rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 tjedna

               - Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)

               - Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)

               - Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)

2. stadij - napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)

              - Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja,

                završavajudugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji

                kašlja su češći tijekomnoći.

             - U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.

             - Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.

3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.

Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna). Uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje je uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti. Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.

Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPVHib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.

U slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama. Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama.

 TERAPIJA

Eritromicin, klaritromicin, azitromicin. Odluka o izboru antibiotika i liječenja temelji se na procjeni kliničara.

IZOLACIJA OBOLJELOG

Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi).

POSTUPANJE S KONTAKTIMA I CIJEPLJENJE

Svim kontaktima treba provjeriti cjepni status i docijepiti ih po potrebi.

Necijepljeno dijete koje je preboljelo hripavac može primati cjepiva s komponentom Pertusisa (aP/ap), nakon oporavka od bolesti (nakon dva ili tri mjeseca).

POSTUPANJE PREMA TRUDNICAMA I UKUĆANIMA DOJENČADI

Preporučujemo docjepljivanje trudnica (ako nemaju kontraindikacije ) od 16-og tjedna trudnoće.

Preporučuje se i docjepljivanje ukućana (majke, očevi, bake ,djedovi) koji u kućanstvu imaju dijete mlađe od godinu dana, koje nije primilo tri doze cjepiva protiv hripavca. Međutim, ako je netko od ukućana unazad tri godine primio cjepivo koje sadrži hripavac komponentu, tom ukućanu docjepljivanje nije potrebno.

Iako pri pojavi hripavca u kolektivu nisu svi članovi kolektiva (vrtićka skupina, školski razred, učenički dom, radno mjesto) u stogom smislu riječi bliski kontakti, ako od hripavca obole dva člana kolektiva s razmakom manjim od 40 dana, treba radi smanjenja cirkulacije uzročnika u kolektivu svim članovima kolektiva koji nisu unazad tri godine primili cjepivo koje sadrži komponentu hripavca ponuditi docjepljivanje protiv hripavca cjepivom prikladnom za dob osobe (Tdap ili TdaP) ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje.

Radi zaštite starije djece i odraslih koji zbog zdravstvenog stanja imaju povećan rizik od komplikacija hripavca, preporučljivo je docijepiti protiv hripavca imunokompromitirane osobe, osobe prije početka ili u tijeku terapije malignih bolesti, osobe s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti te ostale osobe s kroničnim bolestima prema preporuci liječnika koji liječi osnovnu bolest, ako je tim osobama prošlo više od tri godine od primitka zadnje doze cjepiva protiv hripavca i nemaju kontraindikaciju za cijepljenje.

ZAKLJUČAK:

  • Cijepljenje djece prema Programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj
  • Preventivno cijepljenje trudnica i ukućana dojenčadi
  • Rano otkrivanje oboljelih od hripavca
  • Žurno prijavljivanje oboljelih od hripavca epidemiologu u pripravnosti
  • Pravovremeno otkrivanje i postupanje prema bliskim kontaktima

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 


[OPŠIRNIJE]



PLAN I PROGRAM DJELATNOSTI ŠKOLSKE MEDICINE (ŠK. GOD. 2023./ 2024.)
Velimir Kunzinam / datum: 7. 9. 2023. 13:42

PLAN I PROGRAM DJELATNOSTI ŠKOLSKE MEDICINE (ŠK. GOD. 2023./ 2024.)

KONTAKT:

ŠKOLSKA LIJEČNICA:
Ivana Balta, dr. med., specijalistica školske i adolescentne medicine

MEDICINSKA SESTRA:
Barbara Šencaj, mag. med. techn.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko- baranjske županije
Drinska 8, Osijek (ambulanta 41)
Telefon:  031/ 225-752
E-mail: zz-skolska-medicina-04-os@zzjzosijek.hr


Radni dani (teren ili ordinacija): 
-ponedjeljak i utorak poslijepodne
-srijeda i četvrtak prijepodne
-petak promjenjiv

Uvijek u ambulanti: utorkom popodne


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju