Osnovna škola Bratoljuba Klaića, Bizovac

Kako smo već objavili, ove smo se godine odlučili uključiti u projekt „Foodeducators“ i obilježiti važne datume vezane uz hranu kao i provesti niz radionica na temu zdravlja, zdrave prehrane, održivog razvoja, gdje ćemo uz navedeno učiti o čitanju deklaracija na hrani, prilikama i karijerama u agro-prehrambenom sektoru te razvijati svjesnost o gubitku i bacanju hrane i osobnoj odgovornosti i odnosu prema hrani.

FoodEducators projekt pomaže učenicima da postanu informirani i svjesni potrošači budućnosti kroz lako dostupne, znanstveno utemeljene sadržaje i planove za rad s učenicima. Program se provodi u više od 10 nacionalnih HUB-ova diljem Europske unije i usmjeren je na direktan rad s učenicima. Ovaj projekt je usklađen s Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne škole.

Nakon što smo obilježili 29.9. Međunarodni dan svijesti o gubitku i otpadu hrane, Dane kruha 13.10.2024.,16.10. Svjetski dan zdrave hrane, 20.10. Dan jabuka i Tjedan školskog doručka i sve dokumentirali, odlučili smo se prijaviti na natječaj za „Najbolji školski FoodEducators projektni dan“. Snimili smo video o provedenim aktivnostima, izjave nekih naših učenica 3. razreda o zdravoj prehrani i poslali prijavni obrazac. Naš natječajni video možete pogledati ovdje.

Jesmo li jedna od škola dobitnica i rezultate natječaja saznat ćemo 15. studenog 2024.

Za više informacija o projektu, posjetite web stranicu.

Psihologinja škole

Zvončica Kučanda

Dana 30. listopada posjetila nas je Dubravka Payerl, profesorica hrvatskog jezika, školska knjižničarka Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić, Koška i majstorica pripovijedanja. Pripovijeda narodne priče i bajke iz cijeloga svijeta, legende i terapeutske priče. Održava radionice kreativnog pripovijedanja, kamišibaj radionice, biblioterapijske radionice te predavanja na stručnim skupovima.

Budući da je tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige „Pričaj mi“, Dubravka Payerl je s učenicima četvrtog razreda održala radionicu „Kraljeva kći“, pri čemu je naglasak bio na pripovjednim tehnikama. Pripovjedačica Dubravka učenike je uvela u čaroban svijet bajki koristeći dramske tehnike, kao što su zamrznute slike i tunel. Učenicima je posebno bio zanimljiv dio u kojem su se sami morali predstaviti, uz pomoć rekvizita, kao kralj, kraljica, pastir itd.

Najljepši dio sata bio je kada je pripovjedačica bajku „Kraljeva kći“, naravno, pripovijedala preobučena u plašt i s čarobnom svjetiljkom.

Kako je bilo na radionici, pogledajte u fotogaleriji te na Facebook stranici školske knjižnice.

Fotografirala: Valerija Čandrlić, učiteljica razredne nastave
Tekst napisala: Katarina Antolašić, školska knjižničarka

Učenici područne škole Cret Bizovački sa svojim su učiteljicama u studenom obilježili Dane kruha i Dan jabuka. Podsjetili smo se kako nastaje brašno, koje vrste brašna poznajemo i s kojim vrstama se najviše susrećemo. Od zdravih vrsta brašna napravili smo kolač i ispekli ukusne vafle. U crkvi sv. Ante s članovima Kulturno umjetničkog društva, učenici su sudjelovali na misi zahvalnici prigodnim recitacijama i pjesmama. Kako su učenici donijeli različite vrste jabuka i ostalog voća naučili smo njihove nazive te ih složili u skupove, nizali na štapiće, a potom pojeli. Nakon uvježbavanja vještina guljenja, ribanja i rezanja jabuka na komade, ispekli smo zdravi kolač od jabuka, kuhali kompot, te napravili voćnu salatu.

Ostale fotografije pogledajte ovdje.

 Dragi učenici,

Posjet mjesnom groblju u Habjanovcima. Na ovaj predivan jesenski dan uputili smo se na naše mjesno groblje upaliti svijeću u znak sjećanja na naše pokojne i pomoliti se za njih.

Učenike su vodile učiteljice i naša vjeroučiteljica Marina Školka. Kako smo uživali i proveli dan pogledajte u našoj galeriji.

Fotogalerija

Učenici 1. razreda sa svojom učiteljicom Ivanom Oremuš različitim
aktivnostima sudjelovali su u Međunarodnom projektu FoodEducators. Cilj
programa projekta FoodEducators je promicanje zdravih i održivih izbora hrane
među mladima i poticanje da budu nositelji promjena koje su potrebne našem
prehrambenom sustavu.
Učenici su uz pomoć slikovnice upoznali vrste namirnica i njihov utjecaj
na zdravlje, potom su vodili tjedni jelovnik voća i povrća s ciljem unosa pet
obroka voća i povrća dnevno. Osvoji 5 svaki dan! Sve u korelaciji s
matematikom i skupovima.

Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktičan, najzanimljiviji dio. Pripremali su
zdrave obroke i tako obilježili Tjedan zdravog doručka. Najprije su to bili voćni
ražnjići u ritmu, integrirajući pojam niza i ritma. Nakon toga zdravi doručak od
voća, jogurta, meda i chia sjemenki i na kraju su izradili i zasladili se ružicama
od jabuka.
Kao završna aktivnost, uz pomoć slikovnice Kako su Dora i Mario spasili
hranu, osvijestili su što je otpad i načine kako smanjiti otpad od hrane.

Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica

Fotogalerija

Zdrava prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola te određenih oblika raka. Osim što omogućuje normalno funkcioniranje tijela i zadovoljava osnovne fiziološke potrebe, zdrava prehrana značajno smanjuje rizik od bolesti, i kratkoročno i dugoročno. Svaka skupina hrane ima specifičnu ulogu u osiguravanju esencijalnih hranjivih tvari za naše tijelo. Djetinjstvo je ključno razdoblje za upoznavanje djece s novim zdravim namirnicama i razvoj pozitivnih prehrambenih navika. Navike su ponašanja koja se stječu ponavljanjem, a dom i škola su mjesta gdje djeca najviše usvajaju ta ponašanja.

(Tekst i grafike preuzete s https://www.foodeducators.eu/hr/)

Kako bi i naši učenici razumjeli važnost zdrave prehrane,  psihologinja je provela radionice u drugom, trećem i petom razredu na temu Što znači zdravo jesti? u sklopu Foodeducators projekta. Učenici su naučili zašto je bitno jesti raznoliku hranu, koliko često to treba činiti i koje su koristi za zdravlje. Ova radionica imala je za cilj objasniti važnost konzumacije hrane iz različitih prehrambenih skupina kako bi tijelo dobilo sve potrebne hranjive tvari za održavanje snage, energije i vitalnosti. Nakon ove radionice, učenici bolje razumiju da svaka skupina hrane nudi različite hranjive tvari i korisne sastojke, poput vlakana, te zašto je važno jesti raznoliku hranu.  Učenici drugog i trećeg razreda crtali su tijekom radionice zdrave obroke koje vole jesti dok su učenici petog razreda u skupinama osmislili zdravi jelovnik za cijeli tjedan čime su potaknuli druge na zdravu prehranu.

učenici drugog razreda

Nakon što smo obilježili Dane kruha 13. listopada, u tjednu od  14. do 18. listopada obilježili smo i Tjedan školskog  doručka kuhanim obrocima u našoj školi koje svježe pripremaju naše kuharice kao i Dan jabuka koji se obilježava 20. listopada. Učenici i njihovi roditelji te učiteljice  su umijesili, pravili i pekli pite i štrudle od jabuka kojima su se potom svi i zasladili. 

Psihologinja Zvončica Kučanda

Učiteljica 2. razreda Romana Žužić

Učiteljica 3. razreda Branka Kranjčević

Razrednica 5. a Klara Vuković

Ostale fotografije pogledajte ovdje.

   Naši ekolozi iskoristili su jesenske dane i prikupili slasne plodove te odlučili napraviti kompot i džem od dunja te čaj od aronije.Vrijedne ručice naših ekologa, uz vodstvo učiteljice Sanje, stvorile su prave ukusne poslastice.Naravno, degustacija svega bila je najslađa!!

Fotogalerija

I ovu školsku godinu započeli smo izvrsnim sportskim rezultatima. Prvo županijsko natjecanje na kojem su sudjelovali učenici naše škole bilo je u krosu i to u dvije kategorije – učenice i učenici petih i šestih razreda. Natjecanje je održano u Osijeku, uz Dravu kod Veslačkog kluba „Iktus“. Vrijeme je bilo idealno za trčanje pa smo i očekivali dobre rezultate. Napominjem da na svakom županijskom natjecanju pravo nastupa ima sedam školskih društava koja su izborila plasman natječući se prvo na međuopćinskim natjecanjima.

Na stazu za kros prvi su izašli dječaci u sastavu: Ivan Štimac, Milan Majetić, Mihael Harkanovac i Domagoj Stanić. Nakon obrade podataka ustanovljeno je kako je naša ekipa ostvarila izvrstan rezultat osvojivši drugo mjesto, ali, nažalost, samo prva ekipa ide dalje na državno natjecanje. Dok se odvijalo proglašenje, djevojčice su trčale svoju utrku u sastavu: Katalea Lukašek, Katja Deak, Tea Mazur i Julija Domanovac. Ostvarile su ukupno 5. mjesto, što je također izvrstan rezultat. Svim učenicima još jednom čestitamo i nadamo se još boljim ili sličnim rezultatima u budućnosti.

Tekst i fotografije: Katarina Zeko, učiteljica TZK-a

Ove smo godine obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja na malo drugačiji način  - u suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i naša je škola sudjelovala u akciji mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“ s ciljem povećanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, promicanja dostupnih resursa za pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja te pružanja podrške građanima te njihovo poticanje na razgovor i traženje stručne pomoći.

Učenici su kod psihologinje u uredu mjerili svoje raspoloženje kao i neki zaposlenici škole.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja bila je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. Stoga smo i na sjednici Učiteljskog vijeća izmjerili raspoloženje svim učiteljima/učiteljicama, ravnatelju i stručnim suradnicama. 

Zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju na radnom mjestu?

Većinu ili barem pola dana provedemo na radnom mjestu. Sigurno i zdravo radno okruženje pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitni čimbenik. Nezdravi radni uvjeti predstavljaju rizik za mentalno zdravlje. Posljedično, smanjuje se zadovoljstvo i kvaliteta života te opada radna produktivnost. Velika je razlika idemo li na posao sa strahom, napetosti i grčem u želucu ili pak znamo da će nas na poslu dočekati ugodna radna atmosfera, kolege s kojima možemo surađivati i porazgovarati, dobri odnosi s nadređenima. Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju, osiguravajući osjećaj svrhovitosti i stabilnosti.  Loši radni uvjeti (organizacija rada, prostor, uvjeti, međuljudski odnosi, plaća…) može se negativno odraziti na zaposlenike i njihovo mentalno zdravlje - na samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, produktivnost, odsustva s posla.

Dva glavna načina suočavanja sa stresom:

1. USMJERENO NA PROBLEM

• Aktivan način suočavanja
• Osoba pokušava pronaći način kako bi riješila novonastalu situaciju koja joj izaziva stres
• Primjereno rješivim situacijama (završni dan za predaju izvješća na poslu)
• Rješavanje problema uključuje informiranje o situaciji, traženje savjeta, iznalaženje strategija za rješavanje problema, planiranje aktivnosti, dogovaranje, pregovaranje i sl.
• Situacije nad kojima imamo  kontrolu

2. USMJERENO NA EMOCIJE

• Odnosi se na različite postupke kojima se stres pokušava riješiti promjenama na misaonom i/ili ponašajnom planu te u vidu „emocionalnih pražnjenja“ (na verbalnom planu kroz svađe, vikanja, okrivljivanja sebe i/ili drugih te na ponašajnom planu u vidu razbijanja, udaranja i iskaljivanja bijesa)
• Smanjivanje emocionalne napetosti
• Primjereno nerješivim situacijama (smrt člana obitelji) i kada nemamo kontrolu

Pokazano je da je zadovoljstvo životom (Brkić i Rijavec, 2011.) veće ako je veća usmjerenost na problem, a manje što je veća usmjerenost na emocije. Dakle, suočavanje usmjereno na problem pridonosi životnom zadovoljstvu, dok ga suočavanje usmjereno na emocije smanjuje.

Ljudi se  počnu osjećati bolje kad se usmjere na problem koji je izvor stresa. Također, problemu usmjereno suočavanje, kad je efikasno, poboljšava vezu pojedinca s okolinom što dovodi do pozitivnije kognitivne procjene, a time i do pozitivnijih emocionalnih odgovora. Osobe koje pri suočavanju sa stresom na poslu u većoj mjeri koriste strategije usmjerene na emocije, češće će i snažnije osjećati nesigurnost, strepnju, potištenost, kao i osjećaj da nisu u stanju prihvatiti stres. Uz to će snažnije i češće izražavati fiziološke tegobe kao što su tjelesni problemi, iscrpljenost i slabost, brzo zamaranje i otežana koncentracija na poslu (Grgin i sur., 1995.). One osobe koje percipiraju situaciju na poslu kao nepromjenjivu ili kao malo promjenjivu, češće se suočavaju s njom usmjeravajući se na emocije. Kako taj način suočavanja nije naročito uspješan u smislu mijenjanja stresne situacije, to s vremenom dovodi do negativnih posljedica koje se očituju kroz niz emocionalnih i fizioloških tegoba.

Ako se kronični stres na radnom mjestu ne liječi ili ublažava, može dovesti do sagorijevanja na poslu (Kyriacou, 2001.; Kokkinos, 2007.) i nezadovoljstva poslom (Salami, 2010.).

Zato je bitno da svatko od nas brine za vlastito blagostanje i mentalno zdravlje. Naučite tehnike upravljanja stresom i budite svjesni promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.

Suočavanje s izvorima stresa

Na neke od navedenih izvora ne može se  utjecati uopće, na neke može donekle, dok su neke uvelike pod osobnom kontrolom.

Osobama se savjetuje:

• da uoče i počnu rješavati probleme što prije te da razviju umijeća i postupke koji će im pomoći u obavezama koje imaju, posebice organizacijska umijeća i ona za raspoređivanje vremena
• da razmisle jesu li sami odgovorni za neke izvore stresa – primjerice, nepotrebne sukobe s kolegama, nadređenima ili prihvaćanje teških obaveza
• da o svemu razmisle unutar konteksta i pokušaju oblikovati realistična očekivanja o svojim i tuđim mogućnostima
• na osobnoj razini da popričaju s drugima o svojim brigama i problemima.

Istraživanja pokazuju da akcije poput traženja potpore od suradnika pozitivno djeluju na ublažavanje stresa.

Osim toga, poželjno je održati ravnotežu između posla i osobnog života – zdrav i radostan život izvan posla pozitivno će utjecati na samosvijest i unutarnju snagu za rješavanje problema na radnom mjestu.

Psihologinja škole,

Zvončica Kučanda

     Naši su se najmlađi učenici različitim  kreativnim aktivnostima sa svojom učiteljicom, Ivanom Oremuš cijeli tjedan pripremali za proslavu Dana kruha.

Na satu hrvatskoga jezika dramatizirali su priču, Od zrna do kruha, na satu glazbene kulture pjevali pjesmu , Mlin,  potom su integracijom nastavnih sadržaja prirode i društva, hrvatskoga jezika,  matematike i likovne kulture od tijesta izrađivali oblike geometrijskih tijela i slova koje su potom ispekli i zasladili se. Naravno, počastili su zanimljivim keksićima i sve učenike koji su za vrijeme velikoga odmora svratili u učionicu 1. razreda, a bilo ih je mnogo. Svi su rekli da su bili odlični. Vrhunac proslave bio je na svetoj misi u nedjelju, 13. listopada na kojoj su prvašići svi sa  svojim roditeljima i sudjelovali. S roditeljima su pripremili kruh i peciva koje su poslije svete mise ponudili mještanima na prigodno ukrašenoj klupi blagom iz starih škrinja njegujući kulturnu baštinu zavičaja.

 Od prikupljenih sredstava dio novca uplatili su za Marijine obroke.

Fotografije govore više od riječi pa pogledajte i u fotogaleriju.

                                                           Tekst i fotografije: Ivana Oremuš, učiteljica

Dane kruha i zahvalu za plodove zemlje učenici, roditelji te djelatnici škole obilježili su 13. listopada. Roditelji, djeca, mame, bake, učitelji i razrednici postavili su primamljive pekarske proizvode na štand. Nakon što smo kušali proizvode, u župi svetog Mateja u Bizovcu naši su se učenici, djelatnici i roditelji okupili na svetoj misi. Obilježavanje Dana kruha ima za cilj očuvati običaje našeg naroda kao dio nacionalne kulturne baštine. 

Učenici drugog razreda pripremili su igrokaz Kad nekom ponudiš kruha, a učenici trećeg razreda imali su igrokaz Kako se dolazi do kruha te Molitva za hrvatski kruh.

Učenike su pripremale vjeroučiteljica Marina Školka te učiteljice Romana Žužić te Branka Kranjčević.

pano u školi povodom Dana kruha koji je uredila vjeroučiteljica Marina Školka s učenicima

učenice petog razreda

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i Goethe-Institut Kroatien, u suradnji s dvjema medijskim pedagoginjama iz Njemačke, Astrid Meckl i Raphaelom Müller iz Instituta za medijsku pedagogiju JFF u Münchenu, žele pridonijeti jačanju samopouzdanja kod djevojčica i djevojaka i svijesti o postojanju rodnih i drugih stereotipa na internetu i društvenim mrežama te poticati pozitivnu sliku o vlastitom izgledu u online okruženju za djevojčice i djevojke u dobi od 10 do 16 godina.

učenice osmog razreda

Kao rezultat njihove suradnje nastao je projekt Svoja u koji se od ove školske godine uključila školska knjižničarka Katarina Antolašić s učenicama od petog do osmog razreda.

Prva faza projekta je Filtirana ljepota  tijekom koje su učenice istraživale utjecaj kamera filtera na fotografiji lica. Cilj ove radionice bio je promijeniti percepciju ljepote te razviti zdrav odnos prema vlastitom izgledu.

Na kraju radionice napravili smo pano s poticajnim i ohrabrujućim porukama.

Dragi učenici, roditelji, učitelji i stanovnici Općine Bizovac,

pozivamo vas da s nama obilježite Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se svake godine obilježava 10. listopada. U suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i naša škola će sudjelovati u akciji mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“ s ciljem povećanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, promicanja dostupnih resursa za pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja te pružanja podrške građanima i njihovo poticanje na razgovor i traženje stručne pomoći.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava  se 10. listopada svake godine, a pokrenula ga je 1992. godine - s ciljem poticanja ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglašavanja važnosti njegove promocije - Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health - WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Organiziranjem ovog javnog događaja i uključivanjem u akciju mjerenja raspoloženja želimo aktivno uključiti ne samo naše učenike, roditelje i djelatnike škole već i stanovnike Općine Bizovac ispunjavanjem upitnika o mentalnom zdravlju, a svi zainteresirani imaju priliku izravno od psihologa dobiti povratne informacije o emocionalnom stanju i raspoloženju.

Upitnik o mentalnom zdravlju možete doći ispuniti 10. listopada u uredu kod psihologinje škole u radnom vremenu od 8 do 14 sati i podržati akciju mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“.

Psihologinja škole,

Zvončica Kučanda

Gubitak hrane i otpad hrane postale su globalno važne teme. Stručnjaci i kreatori politika slažu se da gubitak hrane uzrokuje značajne ekonomske, ekološke i društvene štete. Koliko je problem velik?

1. Svake se godine baci hrana u vrijednosti od preko 1 trilijuna dolara
2. Ekvivalent od 1 milijardu obroka jestive hrane baci se svaki dan u kućanstvima širom svijeta (Izvještaj UNEP-a o otpadu hrane 2024.).

Kako bi se podigla svijest o ovom problemu, UN je proglasio 29. rujna "Međunarodnim danom svijesti o gubitku i otpadu hrane".

Cilj12.3 Globalnih ciljeva održivog razvoja UN-a "poziva na prepolovljenje globalnog otpada hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanjenje gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca (uključujući gubitke nakon žetve) do 2030. godine".

(Tekst i grafike preuzete s https://www.foodeducators.eu/hr/)

Kako bi i kod naših učenika podigli svijest o štetnim posljedicama i utjecajima bacanja i gubitka hrane, proveli smo radionice u 4. i 5. razredima na temu Smanjenje gubitka i otpada hrane. Učenici su naučili kako prepoznati i opisati praktične korake za smanjenje otpada hrane, definirati i razlikovati pojmove "gubitak hrane" i "otpad hrane". Razmislili su koje zakone i programe bi država trebala donijeti kako bi se problemu pristupilo na nacionalnoj razini. Nakon ove radionice, učenici bolje razumiju ekonomske, ekološke i društvene posljedice gubitka i otpada hrane. Svoje znanje o čuvanju prehrambenih proizvoda i posljedicama bacanja hrane provjerili su sudjelovanjem u kvizu a nakon toga su razvili i predstavili planove za smanjenje otpada hrane u svojim domovima i donijeli odluke kojih se već danas mogu početi pridržavati kako bi bacali što manje hrane.

Psihologinja Zvončica Kučanda

Ostale fotografije pogledajte ovdje.

Plesni centar Tala sa svojom originalnom točkom Polygon gostovao je u našoj školi 2. listopada 2024. U predstavi Polygon uživali su naši mlađi učenici iz Bizovca i Creta. Predstava nas kroz ples uči o važnosti prijateljstva i radosti u našim životima. Voditeljica radionice bila je Larisa Lipovac Navojec, a uz nju su u realizaciji ove radionice sudjelovali Branko Banković, Andrea Simončić i Hrvoje Jelinčić. Njihova je izvedba provedena u sklopu projekta „Ruksak (pun) kulture“ Ministarstva kulture i medija u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Nadamo se da ćemo ih opet vidjeti u našoj školi! Vaši Crveni vas čekaju!

Tekst i fotografije: Katarina Brkić, 8.a

Šarenilo i bogatstvo jeseni, učenici 2.r. (Nera, David, Laura i Fran; polaznici INA Domaćinstvo) svojom su kreativnošću s učiteljicom Romanom Žužić izradili tvorevinu prema uputama koristeći se različitim materijalima, priborom i alatom za rad. U suradnji sa svojim roditeljima, bakama i djedovima prošetali su prirodom u potrazi za zrelim šipkom koji nije samo pripravak za ukusan čaj i pekmez nego je i prirodni aranžman za dom koji su učenici taj dan stvorili. Šipak su nanizali na žicu, formirali oblik srca te čavlićima pričvrstili za drvenu podlogu koju su obložili mahovinom. Cilj je bio potaknuti boravak u prirodi, pronalazak prirodnih materijala za njihovu uporabu i pobuđivanje kreativnosti!

Tekst i fotografije: Romana Žužić, dipl. učitelj

učitelj savjetnik

Dana 4. listopada obilježava se Međunarodni dan zaštite životinja. Posvećen je pravima životinja i njihovu blagostanju s posebnim naglaskom na odnos čovjeka prema ostalim životinjama i važnost svih životinja za život na Zemlji. Povodom toga datuma naši ekolozi napravili su prikladan pano pod vodstvom učiteljice Darije Batrnek.

U našoj školi obilježen je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača koji se obilježava 16. rujna. Pogledali smo kratki i poučan film Ozzy Ozone koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša. Na satu su sudjelovali učenici petih razreda. Crtani film je pogledan u sklopu nastavnog predmeta prirode koji predaje nastavnica Daria Batrnek.

Poštovani roditelji,

ukoliko Vašem djetetu treba djelomično ili potpuno oslobođenje od nastave tjelesno- zdravstvene kulture u ovoj školskoj godini 2024./2025. , molim da isto zatražite od školske liječnice, dr. med. spec. Ivane Balte putem e-maila:
zz-skolska-medicina-04-os@zzjzosijek.hr
U dopisu je potrebno poslati specijalistički nalaz (ne stariji od godinu dana) na temelju kojeg će izdati potvrdu i poslati školi.  

PLAN I PROGRAM DJELATNOSTI ŠKOLSKE MEDICINE (ŠK. GOD. 2024./ 2025.)

KONTAKT:

ŠKOLSKA LIJEČNICA:
Ivana Balta, dr. med., specijalistica školske i adolescentne medicine

MEDICINSKA SESTRA:
Barbara Šencaj, mag. med. techn.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko- baranjske županije
Drinska 8, Osijek (ambulanta 41)
Telefon:  031/ 225-752
E-mail: zz-skolska-medicina-04-os@zzjzosijek.hr
Terminko:  https://terminko.hr/lokacija/osijek4

Radni dani (teren ili ordinacija): 
-ponedjeljak i utorak poslijepodne
-srijeda i četvrtak prijepodne
-petak promjenjiv
Uvijek u ambulanti: utorkom popodne

PLAN I PROGRAM DJELATNOSTI ŠKOLSKE MEDICINE (ŠK. GOD. 2024./ 2025.)