NEKE KORISNE IGRE I AKTIVNOSTI RODITELJA I DJETETA

• Društvene igre (Čovječe ne ljuti se, memory, domino) – razvoj pažnje i pamćenja, usvajanje pojma broja, radost zbog uspjeha, podnošenje neuspjeha.

• ˝Matematičke igre˝ u svakodnevnim situacijama (uspoređivanje, svrstavanje i razvrstavanje, sparivanje i pridruživanje, rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto, brojenje, prepoznavanje brojki) – razvoj percepcije, usvajanje pojma broja, logičko zaključivanje.

• Zajedničko čitanje priča i gledanje filmova u kojima se djetetu tumače postupci likova – prepoznavanje tuđih i svojih emocija, uživljavanje u situacije drugih, empatija.

• Prepričavanje priča i događaja – razvoj govora (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), logično prepričavanje (početak-sredina-kraj), postavljanje pitanja

• Crtanje, bojanje, modeliranje – kreativnost, pravilno držanje olovke, preciznost, snalaženje na papiru (odozgo prema dolje, s lijevog na desno)

• Vježbe vidno-motorne koordinacije - izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika; sastavljanje – igra sa sitnim kockicama i predmetima; trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova; svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće; dopustiti glumljenje pisanja i čitanja

• Igre za razvijanje pažnje:

Dopuni riječ

Igra sastavljanja riječi na slogove priprema dijete za nastavu čitanja i pisanja. Za ovu igru dijete treba prvo uvježbati izgovor rijeci po slogovima na svom imenu : Ma –ja, Mi-ro, a zatim na lakšim riječima: ma –ma, ba – ka, vo – da i sl.

Ova igra se odvija uz dobacivanje loptice. Roditelj kaže jedan ili dva sloga i baci loptu djetetu. Dijete treba završiti riječ i da samo, kada kaže slog, baca loptu dalje. Stoga roditelji uključite se i budite voditelj svom djetetu u procesu učenja.

Prepoznaj po zvuku

Nije lako naučiti djecu da uvijek slušaju i čuju. Za ovo su potrebna česta i sistematska vježbanja. Za vrijeme šetnji skrećite pažnju djeteta na raznovrsnost zvukova u prirodi , u šumi, pruge, gradu i najzad, u svom stanu. Na ovaj način će dijete naučiti da osluškuje i analizira zvukove.

Uoči detalje

Dijete je već mnogo puta razgledavalo ilustracije u slikovnicama, enciklopedijama i knjigama i opisivalo što je na njima prikazano. U ovoj igri za razgledanje nepoznate slike daje se pola minute i u tijeku vremena slika se jednom – dvaput za kratko pokriva. Zadatak je djeteta da opiše što je na slici vidjelo. Na taj način razvijamo djetetovu pažnju, njegov vokabular te logično zaključivanje.

• Igra za razvoj moći opažanja:

Omiljene slike

Igre sa slikama i razglednicama potiču razvoj pažnje, pamćenja, zapažanja. Razglednice (ili slike) se rašire po stolu. Zadatak je djeteta da što prije i brže odgovori na pitanja. Pitanja se postavljaju ovisno o sadržaju razglednice, postepeno sve teža i teža. Npr. na kojoj razglednici ima više crvene ili plave boje?, Na kojoj više ljudi, biljaka ili životinja?, Gdje je prikazan rad, igra, sport? Objasni zašto tako misliš?

• Govorne igre:

Što sve može biti plave boje? Što se sve nalazi u kupaonici? Koje životinje imaju dvije noge? Što sve u ovoj prostoriji počinje na glas s? Nabroji tri životinje koje počinju na glas m? Što sve možemo kupiti u trgovini na glas k? Koje životinje žive u šumi? Kako bismo jednim imenom nazvali psa, mačku i hrčka? Što dolazi iza četvrtka? Što je prije ljeta? Koji glas se najviše čuje u riječima: stol, lisica, nos, sidro, usta? Kakav može biti stol? Što možemo raditi olovkom? Suprotnosti (veliko – malo, visoko – nisko, crno – bijelo, usko – široko). Kad dolaziš u školu? Kad idemo spavati? Stavi gumicu ispred/iza olovke. Odi u drugu sobu i sa treće police donesi žutu knjigu. Prepričaj priču. Sastavi priču prema slici ili seriji slika. Pronađi rimu. Igra «kaladont» (reci riječ na završno slovo ili slog). Zaokruži sve riječi kojima je zadnji glas t. Dotakni lijevom rukom desno uho. Zatvori oči i reci koje zvukove čuješ. Koje glasove čuješ u riječi mačka? Koju riječ čuješ kada kažem o-b-l-a-k.

NE ZABORAVITE

• Na vrijeme obavijestite dijete o svim promjenama koje slijede: da će ostajati samo u kući, da će se samo kretati prometnicama i objasnite mu kako, da će se samo oblačiti za školu, da mora samo kontrolirati izvršenje nekih higijenskih navika i sl.
• Upoznajte ga s osobama koje će o njemu brinuti za vrijeme vaše odsutnosti
• Na vrijeme i u ugodnom ozračju nabavite potreban pribor i odjeću za školu – neka dijete sudjeluje u kupnji, zajedno s djetetom upisujte ime na knjige i bilježnice. Uključite dijete u sve aktivnosti.
• Uvježbajte s djetetom put do škole.
• Naučite dijete da zna svoju adresu stanovanja, da zna gdje mu roditelji rade i da zna brojeve telefona roditelja.

PRED SAM POLAZAK U ŠKOLU

• Obavijestiti dijete na vrijeme o promjenama u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. (npr. dio dana će ostajati samo u kući, samo će kontrolirati izvršavanje nekih zadataka – zaključavanje kuće  pri odlasku u školu i sl.)
• Uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe dok je samo kod kuće
• Privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima će trebati pokazati oprez
• Uputiti ga kako se dolazi do škole, upozoriti na opasna mjesta (npr. prijelazi preko ceste)
• Osigurati radni prostor u stanu (pisaći stol) koji je uvijek isti i samo djetetov, koji ono može urediti rema svojem izboru, ali tako da na stolu ne bude puno sadržaja koji će mu odvlačiti pažnju
• Zajedno s djetetom obaviti kupnju školskog pribora
• Poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i učenju
• Dobro je da ga prvih nekoliko dana netko prati radi osjećaja sigurnosti (dogovorite s djetetom da li to želi i koliko dugo) – no kasnije ga pustite da samostalno ide u školu i iz škole, svakodnevno potičite dijete da provjeri da li je sve pripremilo za školu i poželite mu uspjeh u školi
• Po povratku djeteta iz škole sa zanimanjem porazgovarajte o tome što su radili u školi, što mu se svidjelo, što ne, što je bilo lako, tko mu je prijatelj
• Važno je potaknuti dijete da se odmori od školskih aktivnosti na način koji mu najbolje pomaže da se opusti

Općenito se preporuča kontinuirana suradnja sa školom, naročito ako dijete ima neke specifične poteškoće. Dobro je upoznati učiteljicu s eventualnim promjenama ili krizama unutar obitelji, jer one mogu negativno utjecati na školski uspjeh djeteta. Umjesto kritike ili prebacivanja krivnje za poteškoće djeteta na institucije, pozitivan ili bar neutralan stav roditelja prema školi djetetu će više pomoći u prilagodbi i savladavanju eventualnih poteškoća. Dijete ne treba plašiti školom i obavezama, nego ga dobro pripremiti za tu realnost. U slučaju kada se u razredu događaju uzastopni konflikti, koje prelaze granice djetetovih mogućnosti, važno je da se roditelj uključi u rješavanje na način da kontaktira učiteljicu, roditelje druge djece ili stručnu službu škole.

* fotografije su preuzete s https://www.pexels.com/

Psihologinja

Zvončica Kučanda