Polazak u prvi razred osnovne škole velik je događaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budućeg đaka, ali i njegove roditelje te članove šire obitelji. Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja, sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doći na početak nastave, a njegova sposobnost učenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju. Također, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.

Obzirom da je obitelj najvažniji faktor u razvoju svih sposobnosti djeteta, priprema djeteta za školu počinje zapravo od njegovog dolaska u obitelj. Dijete kojem se posvećuje potrebna pažnja, koje se u obitelji osjeća prihvaćenim, lakše se prilagođava i savladava nove situacije. Više će profitirati dijete, čiji roditelj vjeruje u njegove sposobnosti, ohrabruje ga i podržava u savladavanju novih zadataka, koji ga uči da je za svako postignuće potrebno uložiti vrijeme i trud. Dijete je od malena važno poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici i davati mu priliku da uči na vlastitim iskustvima, jer time ono jača samostalnost i samosvijest, koja mu je neophodna i u uspješnom školovanju.

Polazak djeteta u školu, kao svaka promjena, iziskuje novu organizaciju i podjelu odgovornosti unutar obitelji. Radoznala i samosvjesna djeca uče lakše nego ona s predznanjem. Naučiti čitati i pisati djeci je najmanji od svih problema, ona u pravilu vrlo brzo savladavaju te vještine. Puno je važnije kod djeteta razvijati emocionalnu inteligenciju.

Sposobnost prilagodbe, samodisciplina, upornost, optimizam, poštovanje drugih, spremnost na suradnju, važniji su za uspjeh od mentalne inteligencije. Prihvaćanje neuspjeha, pravo na greške, strpljivost, kvalitete su koje će djetetu pomoći u savladavanju školskih obaveza. Da bi se dijete što bolje prilagodilo zahtjevima škole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motoričkih, socio-emocionalnih i intelektualnih.

Mnogi roditelji griješe što forsirano uče dijete čitati i pisati kako bi mu olakšali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za školu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prstiće.

Priprema djece za školu obuhvaća:

• vježbanje hotimične pažnje (upućivanjem na sadržaje iz svakodnevnog života)
• razvijanje sposobnosti opažanja i promatranja (poticati djecu da detaljno pričaju o svemu što vide - prilikom šetnje, posjete liječniku i sl.)
• vježbe koncentracije (kod rješavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao oblačenje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi računa da koncentracija djeteta prije polaska u školu obično nije dulja od 15 minuta
• stvaranje pozitivne slike o sebi
• stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete će se kasnije lakše koncentrirati na zadatak)
• razvijanje kulturno - higijenskih navika

NE ZABORAVITE!

Neke djetetove osobine, sposobnosti i vještine su presudnije za uspješno školovanje od poznavanja slova.

Dobar start u školi ima dijete koje:

• ima dobru sliku o sebi,
• zna se zauzeti za sebe,

•  zna rješavati probleme i sukobe,
• se ponosi uspjehom,
• podnosi neuspjeh,
• pomaže i dijeli s prijateljima,
• zna se dogovarati i pridržavati pravila,
•  s upornošću završava što je započelo

Što je korisno naučiti dijete prije škole?

Osamostaliti dijete u brizi za sebe: u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, oblačenju, korištenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari. Naučiti neke važne stvari: ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, riječi kulturnog ophođenja, siguran put od kuće do škole.

NIKADA NEMOJTE PLAŠITI DIJETE ŠKOLOM!

(Vidjet ćeš ti tamo, Dobit ćeš jedinicu, Ići ćeš u kut, …”)

ŠKOLU JE POŠTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU

( Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!”)

Za uspješno usvajanje psihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vježbanje (potičite igre loptom, skakanje preko užeta, penjanje, trčanje, ali i samostalno oblačenje, zakopčavanje).

Psihomotorne vježbe pridonose razvoju motornih vještina, ali i bogaćenju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vježbanjem u paru i s grupom djece potrebna je međusobna suradnja).

Da bi djetetu olakšali početno učenje čitanja i pisanja, vježbajte s njim:

• vidno razlikovanje (uočavanje manjih razlika među predmetima, znakovima)

• slušno razlikovanje (pogodne su različite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima)

• usvajanje vremenskih (jučer - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza)

• usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne učenjem brojenja napamet), igranjem društvenih igara

• opće oblikovanje pojmova (zadaci kao: što se sve može obuci, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što sve ubrajamo u pokućstvo i sl.)

• sposobnost klasifikacije (koje domaće životinje poznaje, voće, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, školjke, lišce, dugmad, sličice.)

NE ZABORAVITE !

Čitajte s djetetom redovito, ali ne predugo (10-20 min). Neka to bude vrijeme za veselje, smijeh i ljubav i ne zaboravite pohvaliti svoje dijete.

Psihologinja škole

Zvončica Kučanda